HOLANđANI UBIJALI U MEDAčKOM DŽEPU

Ogranak državnog tužilaštva Holandije u Roterdamu, koji se bavi istragom međunarodnih zločina, trenutno ispituje 13 bivših holandskih vojnika o njihovoj ulozi u u hrvatskoj vojsci za vreme rata na Balkanu od 1991. do 1995. godine.
Na osnovu izjave svedoka, postoje osnovane sumnje da je osam holandskih plaćenika učestvovalo u zverstvima nad srpskim stanovništvom u Medačkom džepu, u septembru 1993. godine. Ostali su ratovali kao „plaćenici u hrvatskoj službi“. Reč je o reviziji procesa koji je 2001. godine vođen na Vojnom sudu u Arnemu.
Jost van D. iz holandske provincije Brabant prvi je na listi ispitanih, koji se odazvao pozivu državne službe za bezbednost. On se kao dobrovoljac borio na hrvatskoj strani.
– Hrvatsku sam napustio godinu dana pre toga, 18. septembra 1992. godine. Za vreme akcije u Medačkom džepu nalazio sam se u zatvoru u Den Bošu zbog nedozvoljenog posedovanja oružja.

Objašnjenja osumnjičenog

I Rajmond van der L. jedan je od 13 osumnjičenih. On se početkom devedestih borio na hrvatskoj strani i danas živi u Zagrebu. Kako kaže, on se za vreme zločina u Medačkom džepu nalazio na bračnom putovanju u Holandiji.
– Johan Tilder mi je sve ispričao šta se tamo događalo, ali osim njega tamo nije bilo Holanđana. Reč je o trojici Mađara i jednom Nemcu, koji su se sporazumevali na njihovim jezicima. Zbog toga ova zabuna – pravda se Rajmond van der L.

I njegov kolega J. S. pobija svaku vezu sa zverstvima koja su nad srpskim stanovnicima u Divoselu, čitluku i Počitelju činili zlikovci u uniformi hrvatske vojske.
– Ja tamo nisam bio. Tih dana nalazio sam se kod svojih roditelja u Frislandu. Nakon svih ovih godina imam dobar posao i sve ovo mi samo šteti – brani se J. S.
Iako je preostalo da se određeni broj holandskih plaćenika ispita, izvori bliski istrazi navode da je „slučaj u završnoj fazi“. Mnoga svedočenja navode na činjenicu da je bar jedan deo plaćenika iz Holandije, koji su se borili na hrvatskoj strani, učestvovao u monstruoznim zločinima nad Srbima u Medačkom džepu 17. septembra 1993. godine. Prizor je bio stravičan, o čemu je svedočio i jedan kanadski „mirovnjak“ kada se vratio na mesto zločina. Bilo je streljanja, sečene su glave, žene silovane, zatvarane u kuće i žive spaljivane. Kuće su sravnjivane sa zemljom, žrtava je bilo nekoliko desetina.

Srbija podržava istragu

Vladimir Cvetković, prvi sekretar ambasade Republike Srbije u Hagu, istakao je za holandske medije „da Srbija podržava svaku istragu o ratnim zločinima“.

Zadatak koji je dobio ogranak Tužilaštva u Roterdamu jeste da se ispita da li su holandski državljani učestvovali u zločinima. Jedan svedok sa srpske strane tvrdio je da je čuo hrvatskog prevodica kako na nemačkom jeziku kaže: „Ovo je srpsko selo. Koljite sve, i mačke!“
Dušan Milinčić iz Divosela pričao je tokom istrage „da su stranci nosili drugačije uniforme, bili viši od drugih i nisu imali crnu kosu poput Jugoslovena“. On je dalje naveo da su bili prilično mladi i glasno razgovarali „na nekom jeziku sličnom nemačkom“.
Prisustvo jednog Holanđanina u akcijama u Medačkom džepu je izvesno. Reč je o Johanu Tilderu iz Ejnkhajzena. On je bio zamenik komandanta Devete gardijske brigade stacionirane u Gospiću. Ovaj plaćenik je vezivao noge zarobljenicima kojima su vađene oči i pucao je na grupu civila koja je bežala. Prema izveštaju ranije vođene istrage, Tilder je umro u zarobljeništvu u maju 1994. godine.