Hiljade ljudi protestovalo na ulicama Zagreba

Na trgu Bana Jelačića prema proceni policije 50.000 ljudi poručilo je da struka mora biti ispred politike. Kažu: nisu ni levo ni desno, jer su napore na sprovođenju reforme obrazovanja poništile i pozicija i opozicija.

„Mi učenici ne želimo biti deo lošeg eksperimenta političkih nesposobnih stranaka“, naveo je Karlo Horvat ispred Nacionalnog veća učenika Hrvatske.

Učenici, učitelji, sindikati, građani traže da škole prestanu da budu „fabrike štrebera“, da se uči kreativnije, i da iz škola izlaze misleći, a ne ukalupljeni građani.

„I želimo da učenici dobijaju petice za svoje misli, a ne za naše“, naglasila je učiteljica Ida Loher.

Vlasti zameraju to što je u tim stručnjaka koji sprovodi reformu želela da ubaci i političare. Traže da se to spreči i da se obezbedi novac za sprovođenje reforme. Žele i da se njihovi zahtevi formalizuju.

„Tražimo da Sabor, a to već može u petak na sednici, donese rezoluciju o obrazovanju kao nacionalnom interesu, i da se ne događaju stvari koje se sada događaju. A to je da mi u šest meseci ove vlade, a ni prethodna nije bolja, već peti put počinjemo reformu i zaustavljamo je“, poručila je Eli Pijaca Plavšić iz inicijative „Hrvatska može bolje“. 

Od ministra prosvete Predraga Šustara traže ostavku. Ministar odgovara da mu ne pada na pamet i poručuje da, kad se ulična fešta završi, treba se vratiti u institucije i nastaviti započeto. Deo javnosti u Hrvatskoj protest tumači kao antivladin, a organizatori odgovaraju da Milanovićev SDP ne bi uspeo da ih izvede na ulice u tolikom broju.

Istovremeno su se na glavnom zagrebačkom trgu okupili i protivnici ovog protesta i reforme.

Hrvatski portal Indeks navodi da je jedna od antireformiski nastrojenih demonstrantkinja nosila transparent na kojem je pisalo „Ne reformi školstva po kojoj je Domovinski rat ‘postjugoslovenski rat'“ i „Ne reformi školstva po srpskom planu memoranduma 2, a to znači uništavanje hrvatskog jezika, kulture… hrvatske države“.

Protest je završen uz pesmu „Kad bi svi ljudi na svetu“, koju je napisao Arsen Dedić.