‘Gastarbajterski’ hram

Povodom 30. godišnjice postojanja Srpske pravoslavne parohije u bečkom 17. okrugu u nedelju je održano večernje bogosluženje u prisustvu episkopa srednjoevropskog Konstantina i mnogih zvanica.
Sadašnji hram Uspenija Presvete Bogorodice počeo je da radi na Svetog Savu 1974. godine, iako crkvena opština u Beču postoji već više od 100 godina. Zbog neredovnog stanja u bečkog Crkvenoj opštini „Sveti Sava“, koja je bila pod upravom ljudi koji nisu želeli da sarađuju sa tada novoosnovanom Eparhijom zapadnoevropskom i australijskom, nametnula se potreba za novim mestom za bogosluženje.

Finansiranje

Troškovi crkve i Centra, kao i svešteničke prinadležnosti i održavanje prostorija za prvih pet godina snosile su austrijske crkvene institucije „Diakonišes verk“ i „Servitas“, čiji su predstavnici prisustvovali proslavi godišnjice. Vremenom je crkva bila u stanju da preuzme finansiranje parohije u potpunosti, što i danas čini.

Novopridošli vernici su samo mogli da uđu u hram i da se vrate kućama, jer je strah tadašnje uprave bio da će im „gastarbajteri“ preuzeti pozicije u opštini i potpuno istisnuti iz uprave i poseda crkve „starosedeoce“, stare emigrante.
Zahvaljujući tim okolnostima, tadašnji nadležni episkop Lavrentije je primio ponudu evangelističke crkve o ustupanju prostorija u 17. bečkom kvartu za osnivanje Centra za srpske pravoslavne radnike. Prostorije su renovirane, uređena je kapela za bogosluženja, tako da je Centar počeo da radi odmah posle osvećenja, na Svetog Savu 1974. godine.
Tokom sledećih godina crkva u 17. bečkom okrugu postala je najposećenije bogoslužbeno mesto u celoj eparhiji, a i druge socijalne i kulturne delatnosti nisu izostale.

Redovno su održavana sva nedeljna i praznična bogosluženja, kao i nastava veronauke za školsku decu.
Hram je pre dve godine dobio novi, moderniji izgled, koji ga čini posebnim.