Gastarbajteri bez zanata

Austrija bi ubuduće trebalo da obrati pažnju na obrazovanost stranaca koje prima u zemlju, predlaže šef bečkog Instituta za više studije (IHS)) Bernard Felderer.
– Kada je nivo obrazovanosti kod prve generacije migranata slab, onda je verovatnoća velika da i druga generacija neće puno odmaći – objasnio je on povodom prezenatcije studije IHS oo strancima i njihovoj obrazovanosti i zaposlenosti.
Prema ovoj studiji, postoje dve klase stranaca u Austriji. Većina od 60 do 65 odsto ima slab obrazovni nivo. Ti slabo kvalifikovani stranci, kako je dodao, dolaze pre svega sa prostora bivše Jugoslavije i Turske. Ostatak od 35 do 40 odsto „boljih“ stranaca je iz Nemačke, Švajcarske i istočnoevropskih zemalja. Udeo akademskih građana među doseljenima iz bivše SFRJ i Turske iznosi svega dva odsto, dok je kod drugih stranaca on iznosi 20 procenata, objasnio je Felderer.

Ideal

„Idealan stranac“ za Austriju bio bi kvalifikovana osoba, između 20 i 30 godina, koja ne iziskuje troškove obrazovanja, a ujedno decenijama uplaćuje u socijalni sistem zemlje.

– Pokazalo se da se obrazovna struktura roditelja u velikoj meri preslikava na sledeću generaciju. To je prisutno i kod domaćeg stanovništva, ali kod stranaca to je problematično, pošto je talas gastarbajtera sedamdesetih i osamdesetih godina u Austriju doveo nisko kvalifikovanu radnu snagu – rekao je Felderer.
Deca stranaca, koji rade na nisko kvalifikovanim radnim mestima, samo retko uspevaju da se domognu radnih mesta za koje se traži viša kvalifikacija.
Prema statistici, od zaposlenih stranaca u Austriji 47,2 odsto ima završenu samo osnovnu školu bez zanata (Austrijanci 24,4 odsto), 14,3 odsto ima maturu (Austrijanci 17,2), i 8,5 procenata ima fakultetsko obrazovanje (Austrijanci 8 odsto).
Detaljnije gledano, prema ovoj studiji, 54,7 odsto „Jugoslovena“ i 75,1 odsto Turaka imaju završenu osnovnu školu bez zanata, a samo 1,9 odsto „Jugoslovena“ i 0,5 procenata Turaka ima fakultetsku diplomu.
Zbog nižeg obrazovnog nivoa, stranci se češće suočavaju sa problemom nezaposlenosti, što je teret po budžet Austrije, smatra Felderer, napominjući da je zato potrebno obratiti pažnju na školsku spremu doseljenika.