Francusko-srpski odnosi kroz prizmu balkanskih ratova

Predstavljena knjiga je u stvari dopunjeno izdanje doktorske disertacije Biljane Stojić odbranjene na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2015. godine. Objavljena je u izdanju Istorijskog instituta iz Beograda 2017. godine i bavi se Balkanskim ratovima iz ugla Francuske. Autorka je pregledavajući obimnu građu u Parizu, Beogradu, Bukureštu i Sofiji, kao i dokumenta francuskih diplomata iz tog perioda uspela da osvetli politiku jedne velike svetske sile u odnosu prema balkanskim državama u predvečerje Prvog svetskog rata koji će uslediti u godinama koje dolaze iza balkanskih ratova.

Vukovarska promocija bila je tek drugo predstavljanje ove knjige u javnosti, nakon što se o njoj razgovaralo krajem januara u beogradskoj Zadužbini Ilije Kolarca.

– Francuska je država koja možda nije direktno zainteresovana za balkanske ratove kao neke druge sile poput Rusije i Austrougarske. Ona je zainteresovana preko savezništva sa Rusijom sa kojom je u savezu od 1894. godine. Bavila sam se diplomatskim angažovanjem Francuske u tim ratovima gde se vidi da ona možda nije zainteresovana, ali je itekako upletena u sve događaje na Balkanu. Dakle, ona nije imala mobilisanu vojsku kao druge dve sile, ali je bila prisutna na način da je slala novinare i diplomatske i vojne misije. Francuska je na kraju izvukla i veliku korist jer je ekonomski ušla na prostore Balkana. Srbija, Rumunija i Grčka su 1913. zaključile velike zajmove od nje. Sve te zemlje su se nakon balkanskih ratova okrenule prema Rusiji i Francuskoj, a istisnut je uticaj Austrougarske i Nemačke – kaže dr Biljana Stojić koja radi kao naučni saradnik Istorijskog instituta u Beogradu.

O knjizi su na vukovarskoj promociji govorili i dr Aleksandra Kolaković i dr Milan Gulić, kao i prof. dr Miloš Ković koji je Biljani Stojić bio mentor tokom rada na njenoj doktorskoj disertaciji.

– Ovo je značajan rad pripadnice najmlađe generacije beogradskih istoričara. Knjiga je urađena po svim standardima istoriografije i reč je o ozbiljnoj i krupnoj temi koja se bavi periodom zlatnog doba srpske kulture. To je vreme Petra Karađorđevića iz kog postoji i ona čuvena izreka Jovana Dučića da beogradski intelektualci otvaraju kišobrane kada kiša pada u Parizu. To je trebalo da izrazi frankofiliju srpskih intelektualaca tog doba i izlazak iz nemačkog kulturnog kruga kojem su pripadali tokom 19. veka. Srbija je tada kulturni obrazac tražila u zapadnoj Evropi, ali je u političkom smislu tražila podršku tamo gde je jedino mogla naći, a to je tada bila Rusija – ističe Miloš Ković.

Francuska politika – nekad i sad

Francuska je 1912. i 1913. bila uz svoju saveznicu Rusiju, ali posredno i uz balkanske države koje su se u tom trenutku borile za oslobođenje svojih teritorija pod turskom kontrolom. Na istoj strani Francuzi su bili i u Prvom svetskom ratu, a poput pokušaja revizije istorije kada je u pitanju Veliki rat, autorka primećuje da su takve tendencije slične i u odnosu prema balkanskim ratovima.

– Današnja Francuska smatra da je takvo angažovanje u balkanskim ratovima bilo greška i da se Francuska uplela u problem koji nije bio njen nacionalni interes te da ju je dugoročno takva politika uvukla u Prvi svetski rat – priča Biljana Stojić koja se u drugom delu knjige bavila upravo pitanjem gde su danas balkanski ratovi u savremenom društvu i istoriografiji i kako se na njih gleda iz ugla Srbije, ali i iz ugla zapadnih zemalja.

Da je međusobni odnos Srbije i Francuske dijametralno suprotan danas u odnosu na pre više od sto godina slaže se i Miloš Ković.

– Srbija je tada za Francusku bila deo prijateljskog paketa. Obe države su se zajednički oslanjale na Rusiju pa je zbog toga i Francuska prema Srbiji bila prijateljski nastrojena. Danas je vrlo jaka rusofobija u zapadnoj Evropi i moje je mišljenje da Francuska nema želju da povede i emancipuje svoju samostalnu politiku. Onoga trenutka kada ponovo bude formirala svoju politiku, mislim da će biti prinuđena da se ponovo okrene ka Rusiji. De Golova politika bila je Evropa od Irske do Urala. U ovom trenutku mi to ne vidimo, a to ima za posledicu jedan odnos prema Srbiji koji smo najbolje mogli da vidimo prilikom obeležavanja stogodišnjice primirja u Prvom svetskom ratu. Taj odnos je sve, samo ne odnos poštovanja i prijateljstva – smatra profesor Ković.

The post Francusko-srpski odnosi kroz prizmu balkanskih ratova appeared first on srbi hr.

Original Article