Internacionalni festival reportaže i medija – Interfer Zlatna NIKA 2019. ponovo je, na jednom mestu u srcu Beograda, 24. put zaredom, okupio autore i najbolje reportere, laureate, dosadašnje pobednike i brojne prijatelje festivala.
U okviru pet takmičarskih kategorija – televizijska, novinska, radio, foto i društveno odgovorna reportaža, opšte vrednosti kao što su originalnost, novinarska hrabrost i društveni uticaj, bile su vodilje i kriterijumi odabira najboljih radova. Među nagrađenima je i srpski Radio Mladost iz Araua, kome je pripalo 3. mesto za reportažu na ovom prestižnom festivalu.
– Ponosni smo na nagradu koju doživljavamo kao podstrek za još bolji i angažovaniji rad, za još kreativnije i sadržajnije emisije – rekla je za „Vesti“ Anđelka Krasojević, dugogodišnji urednik i jedan od osnivača radija Mladost, koja je primila nagradu.
Ona je zahvalila žiriju na čijem čelu je bio pesnik i pisac Pero Zubac, što je prepoznao trud i scenario emisije koji je povezao istorijske činjen..
Naši zemljaci iz živopisnog gradića Kadenaco u kantonu Tićino kažu da je privilegija boraviti u podnožju Alpa u Švajcarskoj. Istog je mišljenja i čitateljka „Vesti“ Marina Miljković Milosavljević, ali ona ipak, pored radnih obaveza i onih u porodici, sa nekoliko bliskih drugarica, često iz Kadenaca putuje u druge krajeve Evrope. Javljale su nam se između ostalog iz Moskve i Sankt Peterburga.
Ovih dana su tri srpske gracije Dana Veselinović, Marina Miljković Milosavljević i Manuela Tipura posetile svetsku modnu metropolu Milano. Odlazak u Milano koji je od Kadenaca udaljen oko 75 kilometara bio je iznenađenje za Marininu najbolju drugaricu iz detinjstva Danu Veselinović. Dana se inače bavi slikarstvom i živi na Kefaloniji u Grčkoj. Ona je posebno oduševljena muzejima i arhitekturom Milana kao i ljubaznošću Italijana. Osim u šetnji drugarice su dobar deo dana provele i u šopingu
„Kupovale smo mnogo toga, a kako i ne bi. Milano je prelep grad, pomalo haotičan i pun ljudi. Posle šopinga i..
Folklorno muzičko društvo Kolo iz Nojhauzena organizovalo je jesenju zabavu pod motom Jesen u našem sokaku, na kojoj se okupilo oko 350 posetilaca. Za ovu priliku u goste su im došli članovi društava Sloga iz Ciriha i Nikola Tesla iz Lucerna.
Među onima koji su uživali u nastupima folklora i veselju, koje je trajalo sve do dva sata posle ponoći, nisu bili samo naši zemljaci. Tako su Anđelina Đorđević i Vanesa Dajić dovele drugaricu Mahom, poreklom iz Malezije, a Elena Stevanović, prijateljicu Švajcarkinju Vivijen fon Hagen iz Šafhauzena.
Anđelina i Vanesa sa drugaricom Mahom (Foto: Ž. Marković)
Folklorni program u prvom bloku su otvorili mališani iz Nojhauzena koreografijom Igre iz centralne Srbije, da bi potom na scenu stupio dečji ansambl iz Lucerna sa koreografijom Mačkare sa Korduna. Dečji ansambl domaćina izveo je Igre iz Šumadije, a na kraju prvog bloka nastupio je izvođački ansambl domaćina i izveo koreografiju Igre iz Bosilegradskog Krajišta.
Dečji ansambl domaćina
U pauzi iz..
U Srpskom kulturnom klubu u Dibendorfu književno veče su organizovani članovi Literarnog kruga Zlatno pero povodom objavljivanja njihovog zbornika „Nadahnuća“ kojeg su štampali ćiriličnim pismom s izdavačem Književnim klubom „Miroslav – Mika Antić“ iz Inđije. Ova knjiga našla se i na štandu Krajiškog privrednika na nedavno završenom Sajmu knjiga u Beogradu.
Zlatomir Borovnica , predsednik Književnom kluba „Miroslav – Mika Antić“ uputio je čestitke vrednim zemljacima koji u dijaspori neguju srpsko pismo.
Prijatnu atmosferu uveli su znatiželjnu publiku tanani zvuci violine maestra dr Vlade Joksića.
ZAPOČEO I ZAVRŠIO DRUŽENJE PISACA: Vlada Joksić (Foto: M. Stanišić)
Milka Kajganić, predsednica Zlatnog pera je pozdravila goste među kojima su bile i pesnikinje Milica Berlot, Nevenka Đukić i Milena Puljarić iz Udruženja „Zdravko Đekić“ iz Štutgarta. Uz njih su se publici predstavili i: Sava Gajić Ivić, Ivana Prlina Nikodijević, Bogica Jevtić, Željka Šafer, Mileta Simić, Vića Mitrović i Duš..
U prostorijama Srpskog kulturnog centra u Vilu nedavno je organizovano druženje uz muziku, a gostovala je izvorna grupa Braća Vidović, koja izvodi muziku iz Posavine.
Oni su uz pratnju violine i šargije okupili uglavnom goste poreklom iz Republike Srpske, sa područja Posavine, Ozrena i Majevice, a bilo je i onih rodom iz Srbije, tako da su prostorije SKC-a bile popunjene do poslednjeg mesta.
Među gostima bile su i familije: Tubić, Aleksić i Radovanović sa Majevice i Ozrena, Ristić, Popadić, Rakić i Skoko iz Tolise i Modriče, Nikolić i Milenković iz Dervente, Dakić, Miljić, Nikolić i Stanojević takođe iz Modriče, Panić i Ristić iz Jasenice, Gostić i Vasiljević iz Kožuha, Bekrić iz Kruševca, Golubović iz Valjeva, Petrović i Ristić iz Doboja, Rakić iz Paležnice i druge. Za jednim stolo među njima je bio i Cvijan Radovanović, koji je iz Kanade došao u posetu rodbini u Švajcarskoj.
– Ovo je već tradicionalno jesenje druženje uz izvornu muziku iz Posavine. Ljudi vole izvornu muziku i kadgo..
Grupa vernika iz parohije hrama Svete Trojice u Cirihu, predvođena sveštenikom Branimirom Petkovićem posetila je najveće hrišćanske svetinje na području Izraela i Palestine.
Uz blagoslov episkopa austrijsko-švajcarskog Andreja, hodočasnici su se tokom osam dana,koliko je trajalo putovanje, poklonili velikom broju hrišćanskih mesta.
Prisustvovali su između ostalog liturgiji u pećini Rođenja unutar istoimenog hrama, smeštenog u srcu grada Vitlejema, u Judejskoj pustinji posetili su dva velika monaška centra. Centralni događaj bila je liturgija koju je služio patrijarh jerusalimski i sve Palestine Teofil III, uz sasluženje velikog broja episkopa, sveštenomonaha i sveštenika iz mnogih Pomesnih pravoslavnih crkava. Poklonici su prošli i krsnim putem, bili na Galilejskom jezeru, obavljen je i čin malog osvećenja vode na obalama reke Jordan.
Hodočasnicima je hadžijske gramate Jerusalimske patrijaršije uručio episkop moravički Antonije.
Neposredno pred povratak u Cirih, hodočasnici su, kao ..
Prošle jeseni medijska kuća Kanal K iz Araua, poznata po tome što podržava emisije za migrante, otvorila je prostor i za Radio Krug, koji pre svega promoviše umetnost i kulturnu baštinu na srpskom jeziku.
– Pre godinu dana odvažili smo se da napravimo prvi korak i nacrtamo svoj KRUG u kojem će kreativnom razmenom umetničkih grupa biti promreženo kroz etar ono što jednu zemlju najlepše predstavlja, a to je umetnost. Naravno da nije bilo lako, prvi koraci su uvek najteži, ali se najviše i pamte. Kad nešto ili neko navrši godinu dana kaže se: „E sad ste prohodali…“ Mi smo protrčali ovu godinu kroz mnoge događaje, putovanja, susretanja, uključenja, kilometri razgovora sa umetnicima širom sveta, pregršt dobre muzike i informacija koje su ovaj krug ulepšale. A najvažnije od svega jeste podrška. Mi smo je dobili od samog vrha umetničke scene, kolega novinara, prijatelja, slušalaca. Hvala svima koji su nas podržali, a naročito „Vestima“ koje su na početku objavile vest o nama – kaže Violeta Al..
Prvi put u istoriji parlamentarizma u Švajcarskoj petoro Srba: Jasna Milanović, Aleksandar Milanović, Lidija Trailović, Božidar Nikolić i Marija Stošić biće na listi za predstojeće izbore 20. oktobra. Svi su kandidati na listi vladajuće Narodne partije Švajcarske (SVP), pod brojem 37, kantona Bazel, a ukoliko uđu u skupštinu, odnosno Veće građana, biće to podjednako njihov, ali i uspeh srpske zajednice u Švajcarskoj.
Jasna Milanović, autor dva veoma čitana romana („Mira u zlatnom kavezu života“ i „Sara“), objašnjava da su svi ušli u politiku kako bi poboljšali položaj srpske zajednice, a da je sada odlična prilika da Srbi dobiju svoje predstavnike u najvišem domu Švajcarske, kako bi na taj način uticali na budućnost zemlje.
Milanovićeva se u politiku uključila pre oko pet godina učestvujući u osnivanju udruženja Nova otadžbina Švajcarska (Neu heimat Schnjeiz) – organizacije koja je već postojala u kantonima Cug i Tićino.
– Na jednoj od promocija mojih knjiga upoznala sam Uela Madera,..
Veliki jesenji vašar u Herisauu se održava u oktobru, kada počinje i školski raspust u kantonu Apencel. Ovaj vašar donosi radost deci, a prepoznatljiv je po mirisima dima sa roštilja, topljenog sira i vrućeg kestenja. Kao i na vašarima u zavičaju tu je luna park sa raznim zanimacijama, a jedina razlika su specijaliteti kojih tamo nema poput nemačkih kobasica, kebaba, američkih sladoleda.
Na vašar rado dolaze i naših ljudi koji rade u Švajcarskoj, pa je reporter „Vesti“ među štandovima naišao na familije Todorović iz Petrovca na Mlavi, Marković iz Negotina, Kovačeviće koji su rodom iz Gradiške i Koretišta, Vretoski iz Ohrida, Janković iz Rakitova, Denić iz Parteša i druge. Vašar uvek traje četiri dana, a ove godine je samo jedan bio bez kiše, i to poslednji.
– Došli smo na vašar u susedni Herisau sa decom i unucima. Vreme nije baš najpovoljnije, ali poštujemo ovu tradiciju i svake godine dolazimo ovde da se malo zabavimo – kaže Neša Todorović iz Gosaua kod St. Galena.
Suzana Marković..
Poznato je da se naši klubovi rado odazivaju na pozive Švajcaraca da predstave srpski folklor i tradiciju, a takođe i našu nacionalnu kuhinju. SKK „Sveti Sava“ iz Altštetena u istočnoj Švajcarskoj izgradio je imidž u regionu i često dobija pozive za parti-servise, na kojima članovi pripremaju uglavnom roštilj i razna naša jela.
Nedavno su se odazvali pozivu firme Opel Cind iz Marbaha, koja je u obližnjem zamku slavila dan firme. Članovi našeg kluba su bili zaduženi za hranu, a članovi jednog škotskog udruženja da organizuju tradicionalne, zabavne igre iz svoje zemlje. Uz njihov ples u kiltovima (šarenim skuknjama) bilo je i takmičenja u gađanju strelom u metu, bacanju trupca i drugih igara.
Markus Cind, direktor firme Opel Cind, kaže da su i ranije sarađivali sa klubom „Sveti Sava“ iz Altštetena.
– Ovo je po drugi put da srpski klub dolazi na naše fešte i veoma smo zadovoljni i zahvalni što su i ovog puta pokazali sposobnost u spremanju pečenja s ražnja i drugih đakonija. Verujem da ..