Posle dužeg vremena, u kojem se zbog trenutne situacije sa korona virusom nije dešavalo ništa, okupile su se članice kluba Kolo Baden.
Konstatujući da vreme prolazi, a da je dešavanja sve manje, tražile su ideje da se uprkos koroni ipak neki vid druženja uspostavi, a da se mere predostrožnosti ne remete. Odlučile su se za u svetu popularni fitnes program zumba, koji je preko noći u ovom društvu dobio naziv yumba. Putem društvenih mreža vest se munjevito širila, a zainteresovane žene sa područja celog Balkana su poželele da se prijave. Okupljaju se jednom nedeljno u prostorijama KUD Kolo Baden u Nojenhofu.
Radica Antić, Olga Jovanović i Milica Jovanović
– Htele smo da privučemo sve naše žene sa područja Balkana, zato je zumba postala džumba. Neverovatan broj žena kojima se ideja dopala došao je iz raznih krajeva Švajcarske. Uz dobrodošlicu članica Kola Baden i uz koreografiju i taktove domaće muzike ova rekreacija je postala pravo uživanje, a lepa energija među svim ženama koje dolaze..
U prostorijama Kantonalne biblioteke u Frauenfeldu održano je još jedno druženje i prijateljski susreti u Serbika kafeu.
Bilo je ovo prvo događanje u Serbika kafeu posle pandemije, a tema večeri bila je kako mlade naraštaje uključiti i još više zainteresovati da se angažuju oko očuvanja jezika, pisma i kulture našeg naroda.
Uvaženi profesor Kosta Petrov rekao je da je mnogo toga lepog doživeo i video u bogatoj karijeri susrećući se sa našom decom i ljudima koji žive u Švajcarskoj.
– Mi smo inteligentan narod koji ima šta svetu da ponudi, ali i da sačuva od zaborava.
Istoričarka Slavica Milankić iznela je veoma zanimljive ideje za koje smatra da bi i mlade privukle, a istoriju, svoju omiljenu oblast, kao neminovnost. Slavica Milankić koja živi u Vedensvilu je dodala da bi trebalo organizovati tribine i predavanja sa temama koje interesuju mlade ljude. Jovo Vidić, profesor na prestižnom ETH univerzitetu u Cirihu takođe je mišljenja da mlade ljude treba motivisati i da će oni naći svo..
Svake godine posle Evropske Smotre srpskog folklora „Vesti“ su danima na svojim stranicama predstavljale učesnike manifestacije koja okuplja mlade Srbe iz svih delova Evrope, ali i sveta.
Ove godine virus korona je pomutio planove celom svetu, pa tako i mladim folklorašima koji su se uveliko pripremali za jubilarnu 25. smotru koja je trebalo da bude održana u Parizu. Takmičenje je otkazano, a kulturno-umetnička društva nestrpljivo čekaju sledeću godinu i nadaju se da ih tada ništa neće omesti da se u nošnjama popnu na scenu.
Gde su i šta rade folkloraši ovog leta, da li ih je korona sprečila da povedu kolo, makar i u dnevnoj sobi, „Vesti“ su se potrudile da saznaju.
Sa Miloradom Beljićem (31) smo se upoznali 2019. tokom Smotre u Beogradu, gde je stigao sa svojim KUD-om „Karađorđe“ iz Berna. U „Karađorđu“je obuo opanke prvi put kao dečak, a nije ih skinuo ni dan-danas. On je igrač koji ostavlja srce na sceni, ali i predsednik KUD-a koji je njegov drugi dom. Ovogodišnje otkazivanje Sm..
Srpska pravoslavna crkvena opština u kantonu Tićino, Humanitarna organizacija „Nemanjići“ iz Belincone i organizacija Grupa za podršku selu Bare Miće Vukića iz Kjasa organizovali su akciju prikupljanja i donacije specijalnih bolničkih kreveta zdravstvenim centrima u Srbiji i Republici Srpskoj. Pomoć koja je već stigla u Gradišku, Doboj, Bijeljinu, Kragujevac, Užice i Prijedor vredna je više od milion evra.
– Zahvaljujući odličnoj saradnji koju imamo sa regionalnim zdravstvenim centrima u Tićinu i divnim vezama koje naš narod ima ovde sa predstavnicima bolnica, dobili smo besplatno izuzetno vredne i kvalitetne bolničke krevete. Reč je o krevetima marki hilrom i linet eleganc, njih su donirali regionalni zdravstveni centri Tićina, a mi smo ih prosledili bolnicama u Republici Srpskoj i Srbiji – kaže za „Vesti“ nadležni paroh jerej Marko Knežević.
Prema njegovim rečima, u 12 punih šlepera našlo se oko 400 kreveta, u vrednosti većoj od milion evra. Kreveti su stigli u centre u Gradiški, Do..
Uobičajeno mišljenje da se u dijaspori uglavnom sluša folk i etno muzika već 15 godina menjaju članovi Testament benda koji neumorno prenose zvuke rokenrola i na nova pokolenja i svirajući svoje i hitove domaće i strane rok scene.
Na njihovim koncertima i svirkama okupljaju se ljubitelji ovog muzičkog žanra sa svih meridijana. Muzika nema jezičku barijeru pa se tako u publici kada svira Testament bend uz ljudi s područja bivše Jugoslavije nađu i Švajcarci, Italijani, Turci, Nemci, Englezi. Mnoge žurke moto-klubova, humanitarne svirke i koncerti su bili izuzetno posećeni, a momci iz Testament benda su takvi da ko ih jednom čuje, poželi da to učini ponovo.
Nastali su 2005. godine, kažu da im je domicil u Bazelu. Osnivači ovog, sada već kultnog benda u Švajcarskoj su Vladica Mihajlović, bas i vokal i Nenad Bogdanović Panki, bubnjevi i vokal. Nešto kasnije pridružio im se i gitarista Stanko Lukač Čiča.
Nenad je još tada kumovao bendu i ime nisu menjali. Repertoar njihovih svirki je ono š..
Slobodan Bogomirović iz Roande kod Svilajnca, koji se sa suprugom Dragicom s privremenog rada u Švajcarskoj vratio u zavičaj pre četiri godine, kaže da nema ničeg lepšeg od njegove kuće.
U Roandu su i dok su radili dolazili kad god su mogli. Sina Gorana nisu hteli da odvedu u tuđinu, a kada se oženio Gordanom i kada su dobili unuke Aleksandra i Nikolu, još više su bili rešeni da ostanu na imanju i da im nikada ne dozvole da rade u stranoj zemlji.
– Od devizne ušteđevine sagradili smo kuću i odškolovali sina, ali težak je to hleb. Goran je završio trgovaču školu, radio je u robnoj kući, a pošto je ona propala, sa snahom je malo radio privatno, a sada rade kod kuće. Kada smo Gordana i ja otišli u penziju, ni trenutak se nismo razmišljali da ostajemo u Švajcarskoj, jer nismo videli nijedan razlog zbog koga bismo ostali. Nema ničeg lepšeg od zavičaja – iskren je Slobodan.
On i Dragica su od 1980. godine radili kao sezonci u Štadu. Bio je to grad u kome je bilo 36 meštana Roande, jer su ..
Zbog virusa korona, ovog leta mnogi naši sunarodnici neće iskoristi odmor da odu u zavičaj ili na morske destinacije na Balkanu.
Alternativa, pre svega za more i planine nekih drugih zemalja koje su na listi rizičnih, jeste Ciriško jezero, koje ovdašnji meštani, ali i mnogi koji dolaze zovu Ciriško more. Upravo na obalama Ciriškog jezera sreli smo neke naše sunarodnike – porodice Babović, poreklom iz Crne Gore i Maksimović iz Vrnjačke Banje, kao i Ružicu Vasiljević, rodom iz Doboja.
Ružica Vasiljević više od dve decenije radi kao medicinski radnik u kantonu Cirih. Ovog leta planovi o odlasku u Doboj i Grčku su pali u vodu. Sve je u vezi s odmorom promenjeno, a zbog pandemije korona virusa Ružica neće otići u zavičaj.
Često dođe u Rapersvil: Ružica Vasiljević
– Radim stresan posao u medicini i svaki odlazak kući za mene znači potpuni odmor od svega. Ljubav prema rodnom kraju ne može ništa da zameni, a kad imate decu koja su nasledila tu istu ljubav prema rodnom Doboju, onda nam svima ..
Čim je nedavno, posle tri meseca, stanovnicima Švajcarske podignuta rampa na granici sa susedima kod kojih je roba jeftinija, prvi talas kupaca zapljusnuo je odmah supermarkete u Nemačkoj. Puni parkinzi vozila sa švajcarskim registarskim tablicama i redovi nestrpljivih potrošača ispred Lidla, Aldija i Fresnafa, bili su znak da se sve vraća na vreme pre pandemije. Razlika u cenama robe, u korist povoljnije ponude na nemačkoj strani, navela je kupce iz Švajcarske da što pre pazare kod komšija i tako uštede.
Kupuje se sve, od hrane za kućne ljubimce, do šunke, kozmetike i pića, a niža cena je glavni razlog za ovaj prekogranični šoping.
Među onima koji su u kupovinu išli preko granice bili su i naši zemljaci. Snežana Petrović iz Langnau am Albisa za „Vesti“ kaže da se obradovala kada su se otvorile granice.
– Radujem se jer sam pre svega ovoga s koronom dva puta mesečno išla u D-Laufenburg u kupovinu namirnica, a ponajviše kozmetike – šampona, farbi. Uvek idem sa jednom prijateljicom i t..
Srpski demokratski kluba iz Minhvilena je i ove godine po tradiciji organizovao zabavu povodom Dana žena. Na ulazu u klupske prostorije svaka dama je dobila ružu, a gošće su potom ima glavnu reč i najviše se veselile, u čemu je pomogao i Zoran – Zoki Živković sa svojim orkestrom.
U prepunoj sali pored ostalih gostiju bile su i porodice Milenković iz Kučeva, Đorđević iz Petrovca na Mlavi, Begović iz Šekovića, Gavrić iz Lopara, Stojić iz Lepenice, Nikolić iz Suvog Dola s Kosova, Knežević iz Banjaluke, Dunjić, Todorović, Tošić i Mladenović iz Župe, Mitrović iz Novog Sada, Aleksić iz Srbca, Krivokapić iz Herceg Novog i druge.
Pošto se klub nalazi na periferiji grada muzika je svirala do kasno u noć jer nije smetala nikome. Uprava kluba je, kao što to češto čini, goste častila večerom.
Milovan Begović kaže da on i supruga Ankica svaki 8. mart proslavljaju u Srpskom demokratskom klubu.
– Sa nama su i prijatelji Ljilja Marković i Ivo Andrić iz Subotice. Večeras dame imaju prednost u svemu ..
Sala Srpskog kulturnog društva u Dibendorfu u subotu bila je ispunjena do poslednjeg mesta. Povod za okupljanje bilo je obeležavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika.
Pisci iz Literarnog kruga Zlatno pero: Željka Šefer, Dragan Vujošević, Liljana Lukić, Slaviša Andrijević, Ivana Prlina Nikodijević, Jelena Kostić i Milka Kajganić, čitajući svoje stihove, šale i pošalice doprineli su da se uz pomoć zvuke violine virtuoza Vlade Joksića publika pretvori u pevački hor.
U dobrom raspoloženju protekao je i drug deo večeri u kom je Milka Kajganić predstavila svoj četvrti roman „U vrtlogu života“.
Uz večeru servirana je torta koju je vrsna konditorka Lola Kosić darovala spisateljici Milki, tako da su se prisutni zasladili i potom uživali u muzici.
Lola Kosić napravila tortu za Milku Kajganić
Unesko je 1999. godine na predlog Bangladeša proglasio dan 21. februar Međunarodnim danom maternjeg jezika, a u Deklaraciji o kulturnoj različitosti piše da „se svakoj osobi mora omogućiti izražavanje i..