Na nedavnoj sednici Radne grupe hrišćanskih crkava Švajcarske (Arbeitsgemeinschaft christlicher Kirchen in der Schweiz – AGCK) za predsednika tog tela izabran je pravoslavni teolog Milan Kostrešević, dosadašnji potpredsednik i predstavnik Srpske pravoslavne crkve.
Kostrešević je dobio 21 glas od 23, a dvogodišnji mandat preuzeće 1. januara 2021. godine. Ovim izborom AGCK prvi put je dobio predsednika iz reda pravoslavnih crkava.
Redovna godišnja skupština održana je putem video-konferencije, usled mera zaštite od virusa korone, koje uključuju i zabranu okupljanja većeg broja ljudi na istom mestu.
Povodom odlaska sa čela ugledne međucrkvene organizacije, dosadašnji predsednik Danijel de Roš zahvalio je svim crkvama i njihovim predstavnicima na plodonosnoj saradnji u prethodnim godinama i pozvao ih da se još više angažuju na zaštiti hrišćanskih vrednosti u švajcarskom društvu. Novoizabrani predsednik Milan Kostrešević zahvalio je članovima skupštine na poverenju, istakao je da će se t..
Nove mere predostrožnosti u Švajcarskoj nisu obeshrabrile vrednu ekipu Serbika kafea da se u malom ali odabranom krugu ponovo sastane ne gubeći kontinuitet svoga programa i na taj način služi kao primer da je čak i ovim kriznim vremenima moguće baviti se kulturom. U prelepom ambijentu kantonalne biblioteke u Frauenfeldu održano je još jedno druženje. Za razliku od brojnih prethodnih, ovo je imalo malo drugačiji karakter i sadržinu jer su na temu „Nemanjići u književnom stvaralaštvu“ predavanje održali Ivana Marčeta i Dimitri Paskovski. Ivana je profesor master srpske književnosti i jezika, a Dimitri je docent za nemački jezik i književnost i radi na Pedagoškom fakultetu u Bernu.
– Ivana i Dimitri su sve profesionalno i maestralno pripremili na čemu im od srca zahvaljujem, a sigurna sam da ćemo ovakva predavanja nastaviti i ubuduće – rekla nam je Dragana Zimonjić iz Serbika kafea.
Zanimanje posetilaca bilo je veliko i u toku predavanja postavljena su brojna pitanja, a svaki odgovor dvo..
U prostorijama Srpskog kulturnog društva u Dibendorfu ovih dana odlazak u penziju proslavila je Srbijanka Lečić.
Njene prijateljice iz SKD-a koje su napravile svoju grupu za zumbu su se okupile ovog puta da svojoj Srbijanki naprave što lepše slavlje. Uz brdo iznenađenja i lepih poklona, a sve u skladu sa merama predostrožnosti zaboravilo se na trenutna ograničenja u svakodnevnom životu.
Tradicija je „zumbašica“ da se slavlja, pre svega rođendanska, ali i, kao u ovom slučaju, odlazak u penziju osmisle maštovito. U roze šeširima prijatejice su se okupile oko Srbijanke poklonivši joj komplet roze kofera za putovanja oko celog globusa. Uz slavljenicu su bile Drena Šašić, Jasmina Radmanovac, Vesna Kovačević, Biljana Stojanović, Brankica Bašić, Marina Babović, Slađana Setenčić i Aleksandra Maksimović.
Doduše Srbijanka će zbog korone morati da pričeka na putovanja, ali spremna je da, čim pandemija prođe, kruzerom obiđe svet. Uz ružičaste kofere Srbijanka je dobila i sat da ne zakasni ni na..
Naš poznati sopran Danijela Bjelica iz Ciriha, priredila je u gradskoj biblioteci St. Galena izuzetno muzičko veče. U pratnji virtuoza na harmonici Rada Jovanovića pesmom je prisutne povela u šetnju od rodnog Niša, preko Šumadije do Skadarlije. Posle divnih starogradskih pesama, Rusiju je dočarala romansama koje volimo, a temperamentnim romskim pesmama podigla je atmosferu u publici koja je pevala sa njom i pljeskala.
Monika Rajlić i Danijela Bjelica
Osim u prelepom pevanju glavne protagonistkinje večeri, posetioci su uživali i u stihovima i glumi. Pesnik Sava Ilić, član uprave Udruženja Srpskih pisaca Švajcarske obogatio je veče svojom poezijom i čarobnim umećem kazivanja stihova, a Slaviša Milošević, glumac pozorišta Horizont, upotpunio svojim neodoljivim šarmom i delovima iz nekih predstava. Koncert je organizovan u skladu sa novim propisima Savezne vlade Švajcarske, a iako se tražila stolica više, jer je interesovanje bilo veliko, u prostorije gradske biblioteke primljeno je samo 4..
Na nedavno održanoj izbornoj skupštini našeg najstarijeg kulturno-umetničkog društva u Evropi, „Dobrosav Radovanović Kikac“ iz Bazela izabrana je nova uprava. Posle 22 godine rada i posvećenosti „Kikcu“ dugogodišnji predsednik Ilija Jović predao je čelnu funkciju dosadašnjem potpredsedniku Zoranu Markoviću.
Sastanak je održan u prostorijama društva u prisustvu 28 članova, u skladu s merama predostroznosti i uz pomoć moderne tehnologije.
Iliju Jovića će u klubu pamtiti po angažovanju i brojnim akcijama. Njemu je „Kikac“ bio i ostao druga kuća. Ljudi su voleli da rade sa njim, a na skupštiniji je sve prisutne dirnuo rečima „da se za Kikac živi“. On ostaje u Nadzornom odboru, ali kao što sam kaže, vreme je da prepusti ovaj posao mlađima jer se posle tri decenije umorio.
– Vreme je za penziju, posle dve decenije mog rada u kulturno-umetničkom društvu koje je napunilo 52 godine vreme je da mlađi preuzmu posao i nastave dalje. Imaju utabanu stazu jer ovo društvo je temeljno građeno na vred..
Ivan Bašić (24) se ubraja u istaknute srpske pijaniste mlađe generacije. Dobitnik je nagrada na međunarodnim konkursima u Rimu, Portu, Radovljici, Beogradu. Bio je predstavnik Srbije na prestižnim konkursima u Hamamacuu i Bukureštu.
Koncertna aktivnost ga je u prethodnim godinama vodila kroz zemlje Evrope (Švajcarsku, Italiju, Nemačku, Portugal, Grčku), Afrike (Egipat) i Azije (Japan), dok je u Srbiji nastupao na gotovo svim značajnim podijumima. Bio je učesnik BEMUS-a, Somusa, Nimusa, BUN festivala, festivala Tisin cvet, Međunarodne tribine kompozitora, Festivala KoMA i drugih. Kao solista nastupao je u koncertnim sezonama Simfonijskog orkestra RTS i Niške filharmonije i sa kamernim orkestrom Amoroso.
Kao student generacije, osnovne studije u Beogradu je završio sa 19 godina, a trenutno se u Švajcarskoj, na Ciriškom univerzitetu umetnosti usavršava kod svetski poznatog pijaniste Konstantina Šarbakova. Za samo tri godine provedene u Švajcarskoj Ivan je postao dobitnik prestižnih nagr..
Brojni naši zemljaci koji žive i rade u Švajcarskoj, a preko leta nisu bili u zavičaju, sačuvali su bar deo odmora da ga u septembru i oktobru provedu u Srbiji, o čemu su „Vesti“ i pisale. Ipak, ima i onih koji su lepe jesenje dane odlučili da provedu na moru, pa su rasuti po poznatim destinacijama u Egiptu, Turskoj i Grčkoj. Tako su se Janičijevići iz Ciriha odlučili za turski grad Side u Turskoj, Markovići iz Horgena i Tankosići iz Ciriha za Hurgadu, Zarići iz Lostorfa kod Soloturna za Antaliju, a Sanja Zdravković Nikolić iz Arbona za Krit.
Dragan Zarić, koji je rodom iz Mokranja kod Negotina, iskoristio je boravak u poznatom delu turske rivijere, da ode i malo dalje od morske obale.
– Za ovu priliku, sada kada ponovo svuda vlada korona, odlučio sam da idemo na desetak dana odmora u Antaliju. Jedan dan sam odvojio za rafting niz reku Kopru u Nacionalnom parku Koprulu kanjon, koji je predivan. Za sada je sve normalno i nema nikakve panike što se virusa tiče – raportira iz Turske Drag..
Zbog rasta cena i povećanja zarada zaposlenih iduće godine će u Švajcarskoj biti povećane i penzije. Nažalost to povećanje za 2021. godinu neće mnogo obradovati penzionere jer će se kretati od 10 do 20 franaka (AHV i IV penzije). One najmanje biće minimalno uvećane – 10 franaka, a one maksimalne će biti uvećane za „čitavih“ 20 franaka.
Taj skromni dodatak na davanja seniorima koštaće državu ukupno oko 441 milion franaka godišnje.
Na osnovu zaključka vlade u Bernu minimalna renta će od iduće godine iznositi 1.195 franaka, a maksimalna 2.390 franaka. Ako se uzme u obzir da je u ovoj bogatoj zemlji granica siromaštva negde oko 4.000 franaka mesečnih primanja, onda je jasno šta čeka one koji će živeti od ovih više nego skromnih penzija. Uteha je da će biti povećani i doprinosi za pokrivanje opštih životnih potreba, navedeno je u vladinom saopštenju za javnost.
Vlada u Bernu inače svake druge godine proverava da li penzije mogu da budu povećane, a poslednji put je to učinjeno 2019. godine..
Ljudi su u Švajcarskoj sve stariji, pa je razumljivo što raste potražnja za osobljem koje bi se brinulo o kućnim poslovima i negi onemoćalih stanovnika ove zemlje.
Uz već poznatu zvaničnu službu Spitex, na tržištu je i mnogo privatnih firmi čije su usluge sve traženije. Ali tržište rada ostaje gladno onih koji bi se bavili ovim uslužnim delatnostima.
Kažu da će prave nevolje tek doći narednih godina kada će u penziju odlaziti pripadnici tzv. bejbi-bum generacija, dakle onih godišta kada se rađalo najviše dece.
Hoće li biti negovateljica za sve teško je reći, ali se u medijima uveliko objavljuju crne prognoze, a manjak radne snage u ovoj branši objašnjava ubedljivim razlozima: posao je pretežak, a plate male za toliki trud.
Oni koji rade 24 časa dnevno jer žive u istom domaćinstvu sa osobom koju neguju, jedva da imaju koji slobodan trenutak za sebe. Takva vrsta posla, kažu, sve manje privlači mlade i razumljivo je što su mnoga radna mesta nepopunjena, pa stranci tu dobijaju šansu la..
Jesen je, mnogi kažu, najlepše godišnje doba, a brojni naši ljudi koji rade svuda širom sveta često baš u ovo vreme uzimaju odmor kako bi došli u rodni kraj i sakupili letinu. Neki su tu zbog berbe grožđa i pravljenja vina, drugi su uz kazan i peku rakiju. Ima onih koji stižu radi berbe kukuruza ili vađenja krompira. Ove jeseni su neki od tih poslova u zavičaj doveli Radu Đorđića, rodom iz Koprivne kod Modriče koji je godinama radio i još živi u Elgu u Švajcarskoj, Slavka Gavrića iz Brezovog Polja kod Brčkog, penzionera iz Volfurta u Austriji. Novica Martinović je u Velikom Jasikovu kod Zaječara stigao iz u Herisaua, u istočnoj Švajcarskoj, gde živi i radi. Nenad i Mica Kovljenić su se iz Altštetena, takođe u istočnoj Švajcarskoj vratili u Bosansko Grahovo.
Novica Martinović iz Herisaua da svake godine krajem septembra stiže u rodnu Veliku Jasikovu.
– Dolazim kada grožđe sazri da oberem vinograd. To je za mene baš poseban doživljaj. Još
odmalena sam voleo da idem sa roditeljima i kom..