SVIS leti sa pola snage

Avio-kompanija Svis(SWISS, odnosno bivši SWISSER), koja posluje u sastavu nemačke Lufthanse, ne uspeva da se u potpunosti izvuče iz krize zbog pandemije, pa je u prvom polugodištu 2021. u ukupnom zbiru zabeležila minus od gotovo 400 miliona evra. Nema putnika, neke destinacije su i dalje zatvorene zbog korone, pa je broj letova redukovan, a sve to dovelo je u nezavidan položaj nekada uzornu kompaniju. Još u martu prošle godine, po izbijanju pandemije, veliki deo flote bio je van upotrebe, lociran na aerodromu u Dibendorfu. Kada je sada bio sveden račun za prvo polugođe i uporedi se sa istim periodom u 2019. godini, manjak je 43,5 odsto. Zarada je tako jedva dostigla 659,3 miliona franaka, a onda je bila 2,57 milijardi. Na operativnom polju gubitak je 398,2 miliona franaka. Štedljivi menadžeri nalaze utehu u strogom kresanju svih izdataka i kontroli trošenja gotovine, što je bar donekle umanjilo gubitke kompanije. Sada već računaju da će u drugoj polovini ove godine, sa postepenim otva..

Najslađa je šljiva u zavičaju

Dani šljive u Stragarima kod Kragujevca svake godine na Sv. Iliju okupe poljoprivrednike koji se bave proizvodnjom šljive i rakije. Ovoj manifestaciji prisustvuju gosti iz regiona i dijaspore. Snežana Petrović, naša sunarodnica iz Masloševa, a udata u Supsku kod Ćuprije, koja tri decenije živi u mestu Langnau am Albis u Švajcarskoj, sa porodicom svake godine prisustvuje ovoj svetkovini. Dopao joj se, kaže, kulturno-umetnički program. Uživala je u nastupu folklornih grupa. U malo šumadijsko mesto, postojbinu Tanaska Rajića, Karađorđevog barjaktara i čuvenog junaka iz Prvog i Drugog srpskog ustanka, tog dana se sjate brojni posetioci. Prozvođači iz Masloševa, Stragara, Ramaće i drugih sela na štandovima izlažu šljive. Snežana i njen suprug Toplica Petrović posebno se raduju ručku. Na trpezi je obavezno kupus iz glinenog lonca, a neizbežna je degustacija šljivovice. Ove godine su probali rakiju iz podruma Tanasijević-Ramaća i kupili par litara. – Mnogo mi je drago da se mladi bračni par ..

Bašta kao terapija

Naši baštovani širom Švajcarske pre polaska na ferije pokupili su sočne plodove, a među njima je i Duško Đokić rodom iz Cerova kod Kruševca, nastanjen u Vajnfeldenu u istočnoj Švajcarskoj. U Švajcarskoj je došao u avgustu 1986. godine i dugo godina je radio u firmi Štadler Busnang. Kako on kaže, ove godine je rodio krastavac, paprika i paradajz. Paradajz i paprika još nisu sazrevali i to će morati sa berbom da sačeka posle ferije. – Bašta mi je najbolji lek za relaksaciju ili ako nisam u bašti, onda sam na pecanje, pošto se i time bavim, a volim da vozim i motor. Idemo na deset dana za Grčku na more u Leptokariju, pa sam pokupio sve krastavce. Nešto sam ostavio za nas a nešto sam davao prijateljima. Kada se vratim sa mora, taman će i paradajz i paprika da stignu. Ali uglavnom imamo uvek sveže povrće, počev od zelene salate, luka, krompira, boranije, krastavaca, paradajza, paprike i drugih povrća. Tako da od početka leta pa do kraja jeseni koristimo naš proizvod iz naše bašte – izjavio ..

Gluvo doba ispod Alpa

Na teritoriji cele Švajcarske u utorak pre podne nije bilo signala za mnoge korisnike interneta. SVISKOM kao najveći domaći ponuđač u oblasti telefonije i globalne mreže “totalno je ispao” i zemlju gurnuo u nekoliko gluvih sati. Tek iza podneva je iz centrale ove kompanije stiglo obaveštenje da je stanje normalizovano. Bile su pogođene ponude korisnicima u vezi interneta poput mejlova i aplikacija na pametnim telefonima. Međutim, telefoniranje i slanje SMS i MMS poruka je sve vreme funkcionisalo, tvrde iz kompanije u saopštenju koje je prenela domaća agencija Vatson. Sviskom je svoje poruke objavljivao na Tviteru. Чланак Gluvo doba ispod Alpa се појављује прво на Vesti online.

Mislimo na vas!

Aktuelni predsednik Švajcarske Gi Parmelin je 1. avgusta, na dan nacionalnog praznika, poručio svojim zemljacima koji sada žive po svetu da ih matica nije zaboravila. Oni se vode kao “peta Švajcarska”, kao sastavni deo domovine u kojoj postoje četiri zvanična jezika: nemački, francuski, italijanski i arhaični retroromanski. Švajcarci u inostranstvu su “malo izdanje naše zemlje”, rekao je Parmelin u svom govoru. Mi računamo na vas čak i kad ste daleko, rasejani na bilo kom od pet kontinenata. I tamo ste kod kuće, a daleko od idiličnih pejzaža rodne Švajcarske, poručio je on dijaspori. – Znam da ste i vi, gde god da ste bili u vreme vrhunca pandemije, doživeli trenutke neizvesnosti, brige ili patnje – očinski im je poručio trenutno prvi među sedam članova vlade u Bernu. Praznično obraćanje je završio porukom: – Švajcarska je zahvaljujući vama beskrajno velika zemlja. Praznik Prvi avgust se od 1891. godine slavi kao dan osnivanja Švajcarske konfederacije. Obeležava se datum kada su tr..

Život piše i bajke

Brak nije za sve ljude, već samo za one koji čvrsto veruju u ljubav. Nekad se za one koji su bili na korak do matičara govorilo da su stali na ludi kamen. Taj ludi kamen nije nikada bio pametniji nego danas, u ovom savremenom dobu, kada nam je u svemu omogućena sloboda izbora. Ništa više nije sporno, našim životima ne vladaju više tabui, ljudi se upoznaju i preko društvenih mreža, a internet je postao alfa i omega naših sudbina. Na takav jedan kamen – pametni, stali su Tatjana Dujović, članica poetskog trija U tri reči, i izabranik njenog srca Vladan Pavlović, IT stručnjak koji radi u uspešnoj advokatskoj kancelariji u Cirihu. Novi zalet Čitaoci “Vesti” su imali priliku da ih upoznaju u januaru, kada su otvorili svoje duše i ispričali sami sebe, bez ustezanja i rezervi. Vladana i Tatjanu spojila je njegova rođaka koja je Tatjani bila cimerka. Rekla je jednom Tatjani “Imam ja momka za tebe” i upoznala ih za početak na Instagramu, dva meseca kasnije videli su se prvi put u Beogradu, a d..

Na posao i nedeljom

Ljubica Kaluđerov rodom iz Majdanpeka u Švajcarsku je došla daleke 1987. godine i to u mali alpski gradić Herisau nadomak Snetisa, najviše planine u kantonu Apencel. Na početku je radila u prehrambenom marketu u Migrosu, potom u staračkom domu “Hajnrihs bad”, a sada je u malom marketu Avek na železničkoj stanici. – Pošto se market u kome radim nalazi u sklopu železničke stanice, onda se radi i nedeljom, sve zavisi kako mi padne po rasporedu. I ovih dana moram da radim sa maskom, a na odmor krećem 10. avgusta za Majdanpek i tamo ću biti dve i po nedelje – kaže Ljubica Kaluđerov iz Herisaua. Ljubica ponosno ističe da je ima dvoje dece sina Ivana i ćerku Suzanu. Sa još više ponosa kazuje da je baka jer od sina Ivana ima dvoje unuka Aleksu i Kristinu. Чланак Na posao i nedeljom се појављује прво на Vesti online.

Grad čipke i legendi

Epidemiološke mere su malo popustile, većina naših ljudi je krenula put otadžbine, a neki još šetaju Švajcarskom. Reporteri “Vesti” su proveli nezaboravan dan u Sent Galenu, gradu u komi žive brojni naši sunarodnici. Zbog specifičnog brdovitog terena, nazivaju ga gradom od hiljadu stepenica. Sent Galen ima staro gradsko jezgro sa brojnim lepim ulicama, malim trgovima, crkvama, zgradama, muzejima. U gradu postoji 28 zdanja koja se vode kao kulturna dobra od nacionalnog značaja. Vodiči kroz St. Galen bili su nam prijatelji, pesnikinja Monika Rajlić i politikolog i književnik Vića Mitrović, koji je ujedno i član Gradskog parlamenta. Prijateljstvo monaha i medveda Sent Galen je kulturno i ekonomsko središte istočne Švajcarske. Pored najviših organa kantonalne vlasti, u njemu se nalaze Univerzitet i Savezni upravni sud. Brojne turiste, kako nam je rekao Vića Mitrović, privlači zbog katedrale i biblioteke koje je Unesko uvrstio na listu svetske kulturne baštine. Monika, Vića i Violeta – Gra..

Strmosten slađi od Ciriha

Toplica Pavlović iz Strmostena kod Despotovca, koji je u Cirih otišao 1988. godine kada se raspala firma Jugoprevoz u čijoj je špediciji radio, u zavičaj se vratio 2004. godine da bi sačuvao porodično imanje, ali i zbog prejake nostalgije. Jedva je, kaže, čekao da ponovo živi u Srbiji, jer za njega nema lepše zemlje. Najviše mu je nedostajala sloboda, koja postoji samo u Srbiji. Iako je i Švajcarska slobodna zemlja, u kojoj se poštuju zakoni, “ono što ima kod nas, nema nigde”. Naš sagovornik u Švajcarsku odlazi samo povremeno radi lečenja. Žao mu je što ga je zdravlje izdalo, pa ne može ništa da radi. Srećom, sin Bojan, koji živi i radi u Cirihu, dolazi kad god ima posla, ponekad mu pomognu rođaci, a nekada plati radnike. – Imam 40 košnica. Prvi roj poklonio mi je brat 2008. godine da bih imao med radi svog zdravlja. Voleo sam da čuvam pčele i zbog mog pokojnog dede Milosava, koji je bio pčelar. Pamtim njegove trmke vrškare. Mislio sam da ima pet, ali pošto su se počele rojile, bilo mi..

Vera leči depresiju

Dr Dragan Stamenković iz Niša, lekar, specijalista fizijatar, ali i protođakon niške Crkve Svetog Luke održao je predavanja u više srpskih hramova u Švajcarskoj na temu Hrišćanski stav o depresiji i anksioznosti. On u ovim teškim vremenima našem narodu želi ukaže na iskušenja i pokušava da daje savete kako da sa što manje modrica izađe u fizičkom, psihičkom i duhovnom životu. Stamenković je istakao da treba prepoznati veru u iskušenju, nadu u stradanju, spoznati prave slobode, slobodu i za drugoga, nepatvorenu ljubav prema Hristu, kao oličenju pravoslavne vere. PROTOĐAKON I LEKAR: Dragan Stamenković Predavanja su bila izuzetno posećena i u St. Galenu i u Cirihu, a Borka Valentin, Milka Kajganić i Peđa Vesić ističu da su izuzetno zadovoljni što je među brojnom publikom bilo mnogo mlađih ljudi koji su postavljali pitanja o urušavanju porodice i udaljavanju od Boga. Između ostalo se čulo i da deci treba čitati Jevanđelja kao što im se i bajke čitaju. – Ushićena sam što pripadam pravos..