Nakon što su obrađena sva biračka mesta utvrđeno je da je na aktualne izbore za članove Evropskog parlamenta u Republici Hrvatskoj izašlo nešto manje od 30 odsto registrovanih birača što je za skoro pet odsto više nego 2014. godine. Najviše mandata dobile su liste Hrvatske demokratske zajednice i Socijaldemokratske partije, po četiri svaka, ali će SDP imati tri evroparlamentarca dok Ujedinjeno Kraljevstvo ne izađe iz Evropske unije. Po jedan mandat osvojile su liste koalicije Hrvatskih suverenista, kandidaciona lista grupe građana Mislav Kolakušić, Živi Zid i Amsterdamska koalicija. Ovo su treći izbori za Evropski parlament koji su se održali u Republici Hrvatskoj, a prvi na kojima su svoje liste imale i dve srpske stranke. Samostalna demokratska srpska stranka osvojila je ukupno 28.597 glasova, odnosno 2,66 odsto dok je Demokratski savez Srba dobio 2.036 glasova ili 0,18 odsto. – SDSS na žalost nije dobio predstavnika u Evropskom parlamentu, ali je dobio nešto drugo. Dobio je prili..
Izbori za Evropski parlament održavaju se danas u Hrvatskoj, ali i u drugim članicama Evropske unije. Birališta su otvorena jutros od sedam pa do večeras u 19 časova. Pravo glasa ima oko 3,8 miliona birača u Hrvatskoj i u dijaspori, gde se za izbore registrovalo oko 154.000 birača, najviše u susednoj BiH. Bira se među 33 liste, od kojih je 31 stranačka, a dve nezavisne, a na njima se nalazi ukupno 396 kandidata. Među listama su i dve sa srpskim predznakom – Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i Demokratskog saveza Srba (DSS). Dok u BIH ima četrdesetak izbornih mesta, u Republici Srbiji ih ima po dva u Beogradu i u Subotici. Regionalna televizija N1 javlja da su jutros oko deset časova počeli da se formiraju redovi ispred ambasade Republike Hrvatske u Beogradu, a da se za glasanje čeka i po dva sata. Reč je uglavnom o izbeglim Srbima iz Hrvatske. Prema procenama, potrebno je negde oko 60.000 glasova za prelazak izbornog praga. Foto: Fejsbuk Prema nekim procenama, pravo gla..
Zajedničko veće opština, institucija koja je nastala nakon potpisivanja Erdutskog sporazuma kojim su obustavljeni ratni sukobi u Hrvatskoj, sinoć je u Vukovaru proslavila svoj dan. Svečanosti u vukovarskom Hrvatskom domu prisustvovao je veliki broj zvaničnika, kako iz opština sa teritorije koje pokriva delovanje ZVO-a tako i sa područja susedne Republike Srbije. Svi oni došli su da podrže rad najznačajnije srpske institucije u Hrvatskoj, a da je podrška matične države Srbije sve veća i svrsishodnija svedoči i prisustvo gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića koji je u Vukovar stigao kao posebni izaslanik predsednika Srbije Aleksandra Vučića. – Ovde sam stigao u ime predsednika Srbije i u ime grada Novog Sada da se zahvalim ljudima iz Zajedničkog veća opština na svemu što su uradili za naš narod u Hrvatskoj od 1997. godine do danas. To naravno nije bilo lako i samo dobrom saradnjom sa svim institucijama u Republici Hrvatskoj oni mogu da sačuvaju i srpski etnički prostor i Srbe koji ..
Nakon kratkog prijema u opštinskoj zgradi, Dan opštine Borovo obeležen je svečanom akademijom na kojoj su se okupili brojni gosti i predstavnici društveno-političkog života ove opštine, ali i šire zajednice. Na akademiji su govorili predsednik opštinskog Veća Srđan Jeremić, saborska zastupnica Dragana Jeckov i opštinski načelnik Zoran Baćanović koji je podsetio na sve ono što je ovde urađeno u prethodnih godinu dana. U prošloj godini Opština Borovo ostvarila je budžet od 16,7 miliona kuna što je rekordni iznos u poslednjih 22 godine koliko ova opština postoji. To je posledica izmena zakona i reorganizacije poreznog sistema Republike Hrvatske, ali sa druge strane to je rezultat i ugovorenih projekata sa resornim ministarstvima i izvorima finansiranja iz Evropske unije. – Završili smo izgradnju kanalizacione mreže ukupne dužine od 38 kilometara, a ovaj višegodišnji projekat vredio je skoro 100 miliona kuna. Prošle godine imali smo još dva višemilionska projekta, a značajni su za našu o..
Predsednik odbora za privredu Zajedničkog veća opština iz Vukovara Aleksandar Mandić i članica projektnog centra Nikolina Dokić predstavili su rad opština koje se nalaze na području delovanja ove institucije sa istoka Republike Hrvatske na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu koji je održan od 11. do 17 maja. – Najviše smo predstavili rad novootvorenog projektnog centra u Vukovaru. Važno je istaći da smo dogovorili i potencijalnu saradnju sa projektnim centrom Novog Sada koji se zove „Put jednog projekta“ i Milicom Rajačić koja trenutno provodi jedan projekat između Mađarske i Srbije. Pokušaćemo dogovoriti sličan projekat i između Hrvatske i Srbije na kojem bismo mogli zaposliti dosta ljudi sa našeg područja – priča članica projektnog centra Nikolina Dokić. Predstavnici Zajedničkog veća opština uspostavili su takođe kontakt i sa regionalnom razvojnom agencijom Braničevo-Podunavlje i sa evropskim klasterom Bio Adria Alpe Panonija. – Mogu da kažem da je s naše strane sajam bio uspešan, ..
Dejan Jović profesor je međunarodne politike na Fakultetima političkih nauka u Zagrebu i Beogradu i jedan od vodećih stručnjaka po ovom pitanju u zemljama bivše Jugoslavije. Na izborima za Evropski parlament koji se održavaju u nedelju 26. maja, nalazi se na listi Samostalne demokratske srpske stranke kao nestranačka ličnost. U organizaciji osječkog pododbora Prosvjete održao je predavanje na temu „Evropa i mi. Kako dalje?“ što je i bio povod za ovaj razgovor. Kako vidite ulogu jednog Srbina iz Hrvatske u Evroparlamentu? – Kao prvo bila bi veoma važna poruka da se to desi jer bi pokazalo da je ta zajednica, koliko god je izgubila u zadnjih trideset godina mnogo svoje moći i snage, u stanju da postigne neki značajniji uspeh. Mislim da bi to ohrabrilo zajednicu nakon svih tih burnih godina. Sa druge strane, za Hrvatsku bi to takođe bilo dobro jer bi se ona pokazala kao zemlja u kojoj je to moguće, pogotovo nakon poslednjih dešavanja u vidu šaranja plakata, poruka i govora mržnje i razn..
Promocija dela „Slikom i rečju protiv zaborava“ novinara srpske redakcije Mađarskog radija Predraga Mandića održana je 17. maja u organizaciji Srpskog kulturno-umetničkog društva „Jovan Lazić“ i Srpskog udruženja žena „Dukat“ iz Belog Manastira. Ova knjiga govori o optantima, odnosno Srbima koji su posle Prvog svetskog rata iz mađarskog dela Baranje emigrirali u tadašnju Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca te o njihovim potomcima. – Igrom slučaja sam upoznao jednog optanta Josifa Bačvanina koji je nažalost u međuvremenu preminuo.Pre četiri godine u južnomađarskom selu Lančugu prisetili smo se nekadašnjih tamošnjih Srba i srpske pravoslavne crkve koja je demolirana 1964. godine. Priča čika Josifa mi je dala ideju da pronađem još neke žive optante i da njihove priče pretvorim u knjigu. Naravno i potomci optanata su predstavili sve ono što su mi njihovi preci ispričali – priča autor knjige Predrag Mandić koji je ujedno i predsednik Pečujskog baranjskog srpskog udruženja. Nakon Prvog sve..
Krajem prošle i početkom ove godine, u nekoliko navrata, pisali smo o dve porodice; Bogunovićima i Macurama. Bile su to priče o samohranom ocu Đuri i njegovih četvoro dece iz Karina Donjeg, te bolešljivoj Slavici i njenim sinovima iz Benkovca, kako bi slike njihovog života, nedostojne ljudi i vremena u kojem živimo, prikazali pred svima koji su, u iste, teško mogli i poverovati. Zahvaljujući svim našim čitaocima, ljudima koji su prepoznali muke ovih ljudi, ali i njihovu borbu, te svim onim humanim ljudima koji su na bilo koji način želeli da pomognu, dužnost nam je i obaveza da ono što se u međuvremenu desilo podelimo sa svima vama. Upoznavši se sa teškom, nezavidnom situacijom u kojoj se, spletom različitih životnih okolnosti, našao Đuro Bogunović sa svoje četvoro maloletne dece, u nekoliko navrata pisali smo o njihovim životnim uslovima i načinu kako bi im se moglo pomoći. Zahvaljujući humanitarnoj akciji koja je, nedugo potom, pokrenuta od strane Srpskog narodnog veća u saradnji s..
Nemanja Kojčić iz Bijelog Brda nastradao je 2009. godine u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na samoj periferiji grada Odžaci u susednoj Srbiji. Te kobne noći Nemanja je sa svojim društvom bio u izlasku i po povratku kući na njihov automobil naletelo je drugo vozilo kojim je upravljao vozač pod dejstvom alkohola. – To se dogodilo 22. marta 2009. godine. Bilo nas je četvoro u automobilu, nas trojica i jedna devojka. Na samom izlasku iz Odžaka u nas se ogromnom brzinom zabio automobil koji nam je dolazio u susret. Prijateljica koja se nalazila na mestu suvozača poginula je na licu mesta, a drugar koji je vozio zadobio je težu povredu glave, ali je preživeo i sada je dobro. Ja sam se nalazio na sedištu iza vozača i same nesreće se ne sećam. Probudio sam se u Kliničkom centru u Novom Sadu i zahvaljujući trudu tamošnjeg medicinskog osoblja sam danas živ – priča Nemanja. U nesreći mu je slomljena vilica i jabučna kost. Pukli su mu i torokalna aorta, zbog čega su mu oštećene i gl..
Kratkim programom koji su pripremili učenici i njihovi profesori proslavljen je Dan ove škole smeštene u vukovarskom predgrađu Borovo naselje, koja od 2005. nosi ime po slavnom naučniku Nikoli Tesli. Dan škole obično je prilika da se istaknu svi oni najvažniji rezultati koji su postignuti u prethodnih godinu dana, a uspeha je bilo mnogo, smatra direktor ove obrazovne ustanove Đorđe Lukić. – Svi u školi se izuzetno trudimo da imamo što više aktivnosti i što više projekata. Nedavno su nam u poseti bila deca iz Latvije i Italije u okviru programa razmene učenika. Realizujemo brojne projekte, a isto tako radimo na poboljšanju nastavnog procesa. Prošle godine smo promovisali naš čoper na električni pogon, a isto tako i proizvodnju biodizela koji smo počeli raditi intenzivnije u poslednja dva meseca. Osim toga, imamo ravan krov na školi pa je sada u planu da postavimo solarne panele i imamo svoju samostalnu električnu energiju – ističe direktor Lukić. Ova škola osnovana je 1936. godine naj..