Pixabay.comFoto: Ilustracija Državama prete nestašice struje, pošto je Australijski operater energetskog tržišta (AEMO) upozorio na moguće prekide. Naime, AEMO ukazuje na prekide maksimalnog napajanja u Kvinslendu, Novom Južnom Velsu, Viktoriji, Južnoj Australiji i Tasmaniji. Upozorenja su prvobitno bila poslata za istočnu obalu Kvinslenda i NSW, ali su se sada proširila na stotine hiljada dodatnih domaćinstava širom zemlje. AEMO je u ponedeljak naručio generatore električne energije, u pokušaju da spreči rasprostranjene nestanke, s tim da je bilo prekida u čitavim predgrađima na severu Sidneja. NSW je imao najveći prognozirani manjak od 1.726 megavata u 21 sat, dok je Kvinslend imao najveći manjak od 1.537 megavata u 20 časova. Međutim, AEMO upozorava na još veću nestašicu energije koja se predviđa za Kvinslendu i NSW kao rezultat pada temperatura i vrtoglavih cena. Vreme u kojem se Kvinslend i NSW suočavaju sa mogućnošću nestanka struje je u periodu od 17 do 21 sat. U..

Tržište pred pucanjem?

EPADa li nas očekuju velike promene na tržištu nekretnina Najnoviji podaci pokazuju da je vrednost nekretnina porasla skoro sedam puta brže od rasta plata u protekloj godini. Istina, trenutno nekretnina počinje da slabi, i plate beleže blagi rast, pa ipak se postavlja pitanje da li će se ovaj trend nastaviti? Kasnije ove ili naredne godine, prvi kupci kuća bi mogli da primete pad cena nekretnina i poboljšanje plata, što bi im donekle pomoglo u uštedi depozita, ali bi to kasnije bilo nadoknađeno višim kamatnim u otplati hipoteka. Australijski biro za statistiku (ABS) je prošle nedelje izašao s podatkom da su plate porasle za 2,4 odsto tokom godine (do marta=, što je niži procenat rasta nego što su ekonomisti očekivali. U međuvremenu, najnoviji podaci o nekretninama pokazuju da su vrednosti kuća u Australiji porasle za 16,7 odsto tokom godine (do aprila), skoro sedam puta brže, prema CoreLogicu. Kao što je poznato, “bum cena“ nekretnina u poslednje dve godine izazvan ultra nis..
Vesti Izuzetno hladno vreme, u poslednje dve nedelje, podsetilo je da u Australiji uglavnom ne postoji centralno grejanje, ili uobičajen sistem grejanja. Neočekivano hladan početak zime, uz poskupljenje struje i gasa, pred mnoge je postavio teško pitanje – kako se zagrejati, a ne potrošiti bogatstvo. Ovo nije iznenađenje, ako uzmemo u obzirom da su australijske kuće, nekada opisivane kao “glorifikovani šatori“, loše opremljene za hladne uslove. Zato ne čudi što se građani Sidneja brane od hladnoće tako što se umotaju u ćebad i jorgane, i piju dosta tople supe i tople čokolade. Mnogi od njih kažu da imaju osećaj kao da žive u frižideru, čim temperatura padne na ispod 10 stepeni celzijusa. Eliminišite promaju I dok zgrade i kuće nemaju dobru izolaciju, većina Australijanaca živi sa lošim grejanjem ili se oslanja na skupa fosilna goriva. Stručnjak Kris Barns ističe značaj smanjenja strujanja vazduha, poznatijeg kao promaja. – Često ima puno strujanja vazduha kroz podove, ispod vr..
Osvald Uzelac postavlja ikonostas Radovi na novoj crkvi Sveti Luka u Liverpulu odvijaju se prema planu. Verni narod pomaže u izgradnji, dolazi na Bogosluženja i rado ostaje na ručku, koji priprema ovdašnje Kolo srpskih sestara. Sala je uvek puna, jer svako želi da se posle pandemije vidi sa prijateljima, da popriča i provede ugodne trenutke. To je i zasluga oca Aleksandra Milutinovića, Upravnog odbora i Građevinskog odbora, jer se svi trude da urade najbolje za crkvu i narod. Otac Aleksandar Milutinović i Goran Kitić Verni parohijani Prošle subote, na Zadušnice, održana je molitva za upokojene koju je služio otac Aleksandar. Upaljene su sveće za najmilije koji su se upokojili i svako se pomolio da im Bog podari rajsko naselje. Gosti u sali Otac Aleksandar je govorio o Zadušnicama, veri, o praštanju i ljubavi, kao i o nadi da ćemo se naći opet sa onima koje smo voleli. Članice Kola srpskih sestara crkve pripremile su ručak – Ako ne budete kao deca, nećete ući u carstvo nebesko,..
Vesti Televizijska sapunica “Komšije“ spušta zavesu nakon 37 godina, tačnije posle 9.000 epizoda, 63 venčanja, 20 rođenja i 68 smrti. Ovo je serija koja je mnogim migrantima bila preporučena prilikom dolaska u zemlju, radi učenja engleskog jezika i boljeg razumevanja Ozija. “Komšije“ su otkazane ove godine, pošto je britanski Kanal 5 objavio da će skinuti TV-sapunicu iz ponude. Producenti serijala, Fremantl Media, nisu bili u mogućnosti da obezbede zamenu za emitera. Poslednji dan snimanja u izmišljenoj Remzi ulici bio je petak 10. jun, a poslednja epizoda biće emitovana u Australiji i Velikoj Britaniji u ponedeljak 1. avgusta. Ova sapunica je pomogla u lansiranju karijera generacija australijskih umetnika, od Kajli Minog i Gaja Pirsa do Margot Robi i Lijama Hemsvorta. Na radost vernih obožavaoca, Kajli Minog i njen TV-suprug Džejson Donovan, kao i Pirs, gostovaće u poslednjoj epizodi.

Sidnej predvodi Ozi gradove

Vesti Međunarodna klasifikacija ECA objedinjuje podatke o troškovima života i smeštaja za iseljenike, a svi Ozi gradovi, što možda i nije iznenađenje, ulaze u prvih 100. Istraživanje razmatra sve – od smeštaja i kućnih potrepština, cena javnog prevoza, odeće, pa do komunalnih usluga. Takođe, posmatraju se cene osnovnih namirnica, poput mleka, ulja i kafe. Analiza je obuhvatila 207 gradova u 120 zemalja i teritorija. Ove godine, Osaka je rangirana na 40, Pariz na 42, a Bangkok na 47. mestu, pri čemu su svi globalni epicentri pali za više od deset mesta, i postali jeftiniji od Sidneja. Profesor ekonomije Univerziteta Kvinslend, Džon Kvigin, međutim, smatra da rangiranje ne odražava adekvatno troškove života Australijanaca. Nedavno povećanje cena i inflacije nisu jedinstveni za Australiju, a Kvigin veruje da rastući troškovi energije i zakupa, usred stagniranja plata, predstavljaju ključne razloge “krize pristupačnosti“. – Greška je govoriti o troškovima života. Ono na šta treb..

Pakovanje salate 12 dolara

Vesti Nedavno nagli skok cena svežeg povrća ne samo da je pogodio potrošače, već je teško “pao“ i farmerima. Kada je u pitanju kriza s povrćem, najveći deo krivice leži na vremenskim prilikama, jer u ovo doba godine veliki deo dolazi iz Kvinslenda, tačnije doline Lokjer, Scenik Rima i Stentorpa. Ali, tri meseca kišnog periodu skoro su uništile ceo rod, što je rezultiralo slabom ponudom i visokim cenama. Ketrin Veliša, generalni direktor Veliša farms, poljoprivredne grupe u Južnoj Viktoriji, kaže da poteškoće osećaju svi u lancu snabdevanja. – Niko ne pobeđuje, uključujući trgovce na malo. Poljoprivrednici, trgovci na malo, svi imamo iste probleme, kao i potrošači. Razlog zašto su cene tako visoke je taj što nema mnogo zaliha. Poljoprivrednici, koji bi trebalo da uberu od 100 do 200 paleta, dnevno beleže samo desetak – ističe ona. Primera radi, Ajsberg salata je postala izuzetno skupa, pa je cena u jednom supermarketu u jugoistočnom Kvinslendu iznosila 12 dolara po paketu.
Vesti Kako se nazire kraj finansijske godine, a cene hrane, energije i troškovi života nastavljaju da rastu, većina Ozija će težiti da izvuče maksimalan povraćaj iz poreskih prijava. Tako su ovih dana izašle preporuke šta Australijanci mogu da prijave kako bi dobili povraćaj poreza. Iako su brojni zahtevi opšte poznati, postoje i određene nepoznanice, poput povraćaja za uobičajene kupovine, uključujući kozmetičke proizvode – u zavisnosti od posla kojim se bavite. – Postoje mnoge stvari za koje zaposleni po zakonu mogu potraživati povraćaj, sve dok imaju evidenciju o troškovima – poručuju stručnjaci. Stavke koje ćete možda moći da uključite u poreskoj prijavi, između ostalog, jesu: – čepovi za uši, ako radite u građevinskoj industriji, fabrici ili na aerodromu; – dodaci za kosu, poput gumica, štipaljki ili mrežica, ako ste pekar ili kuhinjski radnik; – troškovi za obroke, ako ste vozač kamiona ili zaposleni koji redovno putuje, a poslodavac nije obezbedio naknadu; – kreme z..
Od 16. juna u Severnoj teritoriji se ukidaju obavezne vakcine protiv kovida za široki spektar zanimanja, kao što su nastavnici, ugostiteljski radnici i kozmetičari. Ovim osobama su do sada trebale tri vakcine da bi obavljale svoj posao. Prema rečima glavne ministarke, Nataše Fajls, u Severnoj teritoriji se ukida vanredno stanje u javnom zdravstvu i prelazi na “život s kovidom“, jer je posao endemski u zajednici. Prema podacima nadležnih, čak 73%građana starijih od 16 godina primilo je tri doze cepiva. Međutim, iako je vlada teritorije ukinula obaveznu vakcinaciju, prema rečima ministarke Fajls, firme mogu da donosu sopstvenu politiku kojom zahtevaju obaveznu imunizaciju. Istovremeno, ostaje na svakoj firmi odluka da li želi da vrati na posao osoblje koje je izgubilo posao jer se nije vakcinisalo. Za sada nije jasno da li će radnici u visokorizičnim sredinama, uključujući centre za brigu o starima, bolnice i zatvore, i dalje morati da budu potpuno vakcinisani da bi radili. Nedavno u..
Prema studiji Univerziteta Monaš koji je anketirao 2.444 nastavnika osnovnih i srednjih škola širom zemlje, više od polovine ispitanih prosvetara planira da napusti profesiju, opisujući svoje opterećenje kao preterano i neodrživo. Za razliku od njih, 41% australijskih nastavnika planira da ostane u profesiji, ali mnogi kažu da se osećaju preopterećeno svim zahtevima. Izveštaj je, inače, opširan upitnik koji je prvi put sproveden 2019, pre pandemije. Stopa odustajanja je toliko visoka da će blizu polovine diplomiranih nastavnika otići u prvih pet godina, što je otprilike vremenski rok koliko je potrebno da se kvalifikuju za nastavnika. Kao glavni razlozi za odustajanje navode pritisak na poslu, iscrpljenost (uzrokovana stalnim osećanjem “zatrpanosti”), zatim ugroženost fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja, kao i način na koji su prikazani u javnoj debati. Među nastavnicima koji nameravaju da napuste profesiju, 62% je kao glavni razlog navelo preopterećenost na poslu i nj..