Poker aparati progutali bogatstvo

EPA Kockanje već godinama predstavlja jedan od najvećih društvenih problema u Australiji. Poker aparati i druge slot mašine su jedan od najčešćih, ali i najskupljih vidova zabave za mnoge, a ujedno su i uzrok mnogih neželjenih ishoda kao što su kriminal, nasilje u porodici, rastureni brakovi, mentalni problemi, pa čak i ubistva i samoubistva. Uprkos očigledno štetnom uticaju, ovi aparati se mogu naći na svakom koraku – ne samo u kazinima, već pre svega u klubovima i pabovima koji su omiljena mesta za izlazak velikog broja stanovnika Australije. Kada je reč o materijalnoj ceni zavisnosti od ovih igara na sreću, rezultati su zastrašujući: poker aparati su za poslednjih 30 godina progutali više od 200 milijardi dolara samo u Novom Južnom Velsu i Viktoriji! Kako piše dnevni list Sidney Morning Herald, podaci do kojih je istraživanjem došla dobrotvorna organizacija Vesli Mišn (Wesley Mission), pokazuju da je za poslednje tri decenije ovaj vid kockanja koštao ljude u NSW čak 135 mil..

“Kolosalno rasipanje novca“

Freepik.comMobilni telefon Lansirana u aprilu 2020. godine, sa početkom pandemije kovida, australijska aplikacija COVIDSafe je ove nedelje i zvanično povučena iz upotrebe. To je upravo aplikacija koju je bivši premijer Skot Morison jednom uporedio sa “zaštitnom kremom za sunčanje“ za kovid i “ulaznicom“ za povratak Ozija svom životnom stilu u periodu ograničenja i zatvaranja. Aplikacija koja je od početka omalovažavana, koštala je poreske obveznike čak 21 milion dolara. Tokom svog postojanja aplikacija se pokazala kao izuzetno neuspešna i neefikasna. Naime, preko aplikacije su identifikovana samo dva pozitivna slučaja kovida, koji nisu pronađeni ručnim praćenjem kontakata, stoji u vladinim podacima. Aplikacija je takođe, identifikovala samo 17 bliskih kontakata koji nisu identifikovani drugim metodama praćenja. Ministar zdravlja Mark Batler opisao je aplikaciju kao “kolosalno rasipanje novca poreskih obveznika“ od strane prethodne vlade. – Jasno je da ova aplikacija nije usp..

Krupa večno u srcima Krajišnika

M. VlašićAtmosfera s jednog od prethodnih okupljanja Kada prođu godine, decenije i vekovi, kada nestane ono dnevno, materijalno i opipljivo – ostaju kultura, umetnost i istorija. To se upisuje u večnost. Jedna od najznačajnijih istorijskih znamenitosti srpskog naroda su manastiri, rasuti kao biseri po Balkanskom poluostrvu. Uprava na okupu: Zoran Milanko, Dragan Ćalić, predsednik Petar Ležaja, potpredsednik Jovan Dragičević, Mile Gnjatović i Ljubo Ćalić Naši ljudi, iako su raseljeni na svim kontinentima, nose svoje običaje i svoje svetinje u srcu i uvek nalaze načina, da evociraju uspomene, da obeleže prigodne godišnjice, da se sastanu. Jedna od takvih manifestacija održava se na Veliku Gospojinu, 28. avgusta, na crkvenom imanju u sidnejskom Rosmoru. Ništa bez bućara Tog dana biće upriličen tradicionalna proslava slave Obrovačko-bukovačkog sabora, jedna od značajnih svetkovina srpskog naroda na Petom kontinentu. Obeležava se Velika Gospojina, pošto je to i slava manastira Kru..

Kruna velikog rada

Vesti Drina je osvojila srca publike Prošlonedeljni 34. Srpski folklorni festival bio je prilika da se široj srpskoj zajednici predstave i folklorna društva koja do sada nisu nastupala u Bonirigu. ‘ Za “Drinu“ iz Brizbejna bio je ovo prvi put da učestvuje na nekoj od velikih manifestacija u organizaciji našeg naroda na Petom kontinentu, a ako je suditi prema aplauzima i ovacijama koje su dobili u prepunoj sali Srpskog sportskog centra, uvek i svuda će biti rado viđeni gosti. “Drina“ je jedno od naših najmlađih folklornih društava, na čijem čelu je osnivač i koreograf Daria Koščica. Ona ne samo da je zadužena za organizaciju i pripremu igara koje izvode tri grupe, već je i stalni član prvog ansambla – Velike grupe “Drine“. – Posle pune četiri godine postojanja dobili smo priliku da prvi put učestvujemo na jednom ovako velikom događaju i da pokažemo naše umeće pred toliko ljudi iz svih većih gradova Australije. Zaista smo presrećni zbog toga i smatramo da je nastup naše tri grup..
Vesti Podaci Australijske poreske uprave (ATO) pokazuju da među Australijancima i dalje najviše zarađuju doktori, koji dominiraju u pogledu ostvarivanja prosečnih primanja, dok šegrti i radnici u ugostiteljskoj industriji najmanje zarađuju. Poreska statistika je pokazala da su hirurzi imali najveći bruto prosečan prihod, od 406.068 dolara godišnje, a nešto manje anesteziolozi sa prosečnom zaradom od 388.814 dolara. Specijalisti interne medicine su bili na trećem mestu sa prosečnih 310.848 dolara godišnje, dok su finansijski brokeri bili na četvrtom mestu sa prosečnim prihodom 279.790 dolara godišnje za finansijsku 2019/20. Kao i obično, ugostiteljski radnici, koji su često mlađe osobe i rade na honorarnim ili povremenim poslovima, zanimanja su s najnižim prosečnim oporezivim primanjima. Najslabije plaćeni su bili pripravnici u ugostiteljstvu (19.877 dolara), kuvari brze hrane (20.447 dolara), pripravnici u sportu i rekreaciji (20.447 dolara) i pripravnici u uslugama čišćenja (..

Milioneri ne plaćaju porez

Vesti Prema podacima Australijske poreske uprave (ATO), čak 60 Ozija koji su zaradili više od milion dolara, u ekonomskoj 2019/20, ni centa nisu platili na ime poreza na prihod! Inače, najnovija poreska statistika ATO zasnovana je na poreskim prijavama skoro 15 miliona građana za fiskalnu 2019/20. Analizom podataka utvrđeno je da je pre godinu dana bilo i više milionera, čak 66, koji nisu platili ni cent poreza, u odnosu na 2019/20, kada to nije uradilo njih 60. U proseku, ovih 60 pojedinaca zarađivalo je po 3,5 miliona dolara u ekonomskoj godini. Kao što je poznato, troškovi angažovanja poreskog agenta (accountant) koji su napravljeni ili će nastati prilikom prijave poreza, smatraju se za rashode koji se odbijaju od poreza za iduću godinu. Zanimljivo je da su upravo neki od bogataša koji su zaradili više od milion dolara, a nisu platili porez, zatražili da im se odbiju čak i ovi troškovi?! – Neki ljudi koji zarađuju milion dolara ili više plaćali su u proseku po 80.000 dola..

Čuvamo nasleđe naših predaka

VestiIzvođački ansambl "Oplenca" u Bonirigu Ime folklornog društva “Oplenac“ iz Adelajda u srpskoj zajednici širom Australije uvek se izgovara sa dubokim poštovanjem. Podignuta pre 53 godine na čvrstim temeljima ljubavi prema otadžbini, svom poreklu i kulturi naroda, ova srpska kuća na jugu Australije postala je jedan od oslonaca očuvanja tradicije na Petom kontinentu. O umeću i načinu na koji iznesu svaki nastup, suvišno je trošiti reči. Dovoljno je bilo u prošlu nedelju prisustvovati 34. Srpskom folklornom festivalu. Tamo su sve tri grupe “Oplenca“, koje su došle da se predstave publici u Sidneju, izmamile takve aplauze i ovacije, da se činilo kao da jaka grmljavina trese iznad centra u Bonirigu. Prošlo je nekoliko dana od nezaboravnog događaja, ali se emocije učesnika još nisu slegle. O tome svedoče i reči predsednika “Oplenca“ Branka Uzelca, koji nam je preneo atmosferu koja i dalje vlada među članovima sjajne umetničke trupe. – Samo ću reći da smo svi još pod jakim utisk..

Sastanak pod velom tajne

Vesti Prošle godine, vlada Kvinslenda je gasnoj kompaniji “Oridžin enerdži” dala 11 licenci za eksploataciju nafte i gasa na više od 250.000 hektara zemlje u bio-regionu Kanalske zemlje, u basenu jezera Ejr. To bi moglo da omogući nekonvencionalnu proizvodnju gasa, ali je istovremeno izazvalo bes lokalnog stanovništva koje nije bilo konsultovano. Savetodavna grupa, sastavljena od tradicionalnih vlasnika, lokalne samouprave, zemljoposednika i drugih zainteresovanih strana, sastala se s vladom, ali je ishod susreta ostao tajna. Generalni direktor jednog od najvećih proizvođača organske govedine u državi “OBE Organik”, Dalen Rej, kaže da bi sastanci trebalo da budu otvoreniji za one koji nisu uključeni u Savetodavnu grupu. – Nadala sam se da će vlada Kvinslenda možda biti transparentnija u pogledu ishoda diskusija – rekla je direktorka. Odeljenje za životnu sredinu i nauku je u prošlomesečnom saopštenju navelo da će vlada koristiti informacije iz Savetodavne grupe za sliv jezera..

Deci se ispunila velika želja

Vesti Jedan od zapaženijih nastupa na ovogodišnjem festivalu u Bonirigu imala je folklorna grupa “Morava“ iz Sent Albansa (Melburn). Kako nam je ispričala organizatorka grupe Vesna Stajić Đukić, ove godine nastupile su dve sekcije “Morave”. – Nastupalo je 30-oro dece, uzrasta od deset do 22 godine. Mlađa grupa se predstavila igrama iz Leskovca, a stariji su igrali Bosilegradsko Krajište – istakla je Stajić Đukić. Zanimljivo je da su svi ostali do ponedeljka u Sidneju i tek tada su krenuli nazad. – Bilo je to jedno predivno druženje i zato jedva čekamo sledeću godinu da se opet družimo i nastupimo na festivalu. Poslednje dve godine, zbog korone, nismo mogli da se družimo niti da negde nastupamo, tako da se festivalom u Bonirigu deci ispunila velika želja, uz sve lepote foklora – naglašava sagovornica “Vesti”. Zapažene koreografije mladih folkloraša “Morave” ovog puta su potpisali Marijana Đukić, Nikola Trifković i Dimitrije Petković. ‘

Dve godine izbegavali zubare

FREEPIK Svaka kriza, pa i minula pandemija, uzimaju danak na više načina. Neke posledice su direktne, a druge manje vidljive. Dentalna higijena, tačnije poseta zubaru, po najnovijim istraživanjima, bila je najzapostavljenija u prethodne dve godine. Stomatolozi su zabrinuti zbog velikog broja ljudi koji odlažu lečenje, jer se očekuje da će pritisci zbog povećanih troškova života i duge liste čekanja za negu, koju finansira država, nagomilati probleme. Više od dve trećine odraslih (68 odsto) reklo je da nije bilo kod zubara u poslednje dve godine, a četvrtina je izbegavala zubarsku stolicu pet godina, prema istraživanju Australijskog udruženje stomatologa koje je obuhvatilo 25.000 ljudi. Stomatolog Dominik Aoed je rekao da su posete pacijenata češće 2022. nego 2021, ali su njegovi zakazani termini i dalje 15 do 20 odsto manji u poređenju s periodom pre pandemije. Prema istraživanju, 67 odsto ispitanika je reklo da je odložilo stomatološki tretman karijesa, napuklih zuba ili kr..