Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira aktualna događanja u Crnoj Gori (CG) pred predstojeće prijevremene parlamentarne izbore zakazane za 29. mart/ožujak 2009. godine. Iz opširnog istraživanja izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Crna Gora i parlamentarni izbori:
20 GODINA VLADAVINE ILI REŽIMA MILA đUKANOVIćA?
Crna Gora je postala nezavisna država poslije održanog referenduma 21.maja/svibnja 2006.godine kada je Skupština Crne Gore 3.juna/lipnja 2006.godine na osnovu referendumskog rezultata donijela Deklaraciju o nezavisnosti. Sve do tada Crna Gora bila je u sastavu državne zajednice Srbije i Crne Gore. Referendum o nezavisnosti bio je po mnogo čemu sporan. Nije bilo dozvoljeno državljanima Crne Gore, koji su imali prebivalište u Srbiji da glasaju, dok je bilo dopušteno da glasaju državljanima Crne Gore, koji su imali prebivalište u bilo kojoj drugoj državi. Nepravilnosti pri izvođenju referenduma bile su blagoslovljene od visokih zvaničnika EU slovačkih diplomata Miroslava Lajčáka i Františeka Lipke. Lajčák kao štićenik Javiera Solane za posao obavljen u Crnoj Gori nagrađen je funkcijom visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH – bio je uvjerljivo najslabiji visoki predstavnik u BiH. Lipka je poslije obavljenog posla u Crnog Gori dobro nagrađen, a još uvijek se bavi ucjenjivanjem crnogorskog civilnog društva, kojeg uslovljava da sarađuje sa njim i da svojim aktivnostima pokriva njegove zloupotrebe EU sredstava (privatiziranje sredstava).
Režim Mila đukanovića angažirao je avionske i druge prijevozničke kompanije za prijevoz građana/birača na referendum na račun države, crnih fondova i poslovnih ljudi bliskih režimu. Razlika od samo par hiljada glasova u korist nezavisnosti, uvažavajući sumnjive okolnosti u kojima je sproveden referendum, predstavljaju tamnu mrlju crnogorske nezavisnosti.
PARLAMENTARNI IZBORI SA 16 IZBORNIH LISTI
Na predstojećim prijevremenim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, koji će biti održani 29.marta/ožujka 2009.godine pravo glasa ima 498.285 građana (birača), koji mogu glasati za 16 izbornih lista:
● Koalicija Evropska Crna Gora – Milo đukanović“ (DPS-Demokratska partija socijalista, SDP-Socijaldemokratska partija, HGI-Hrvatska građanska inicijativa i BS-Bošnjačka stranka ● Koalicija „Za drugačiju Crnu Goru – Dr Goran Batrićević“ (LP-Liberalna partija i DC-Demokratski centar ● Narodnjačka koalicija (NS-Narodna stranka i DSS-Demokratska srpska stranka ● Srpska nacionalna lista (SSR-Stranka srpskih radikala, SSN-Stranka srpskih narodnjaka i grupa građana ● Koalicija „Bošnjaci i Muslimani, zajedno, jedno“ (BDP-Bošnjačka demokratska partija i DZBM-Demokratska zajednica Bošnjaka i Muslimana ● Albanska koalicija Demokratski savez u Crnoj Gori – Mehmet Bardhi – Albanska alternativa – Gjerg Camaj ● Albanska koalicija „Perspektiva“ ● Nova srpska demokratija – Andrija Mandić ● Pokret za promjene – „Možemo – Nebojša Medojević“ ● Socijalistička narodna partija – Srđan Milić ● Demokratska unija Albanaca – Ferhat Dinosha ● Crnogorski komunisti ●Stranka penzionera i invalida Crne Gore ● Forca – Nazif Cungu ● Partija demokratskog prosperiteta ● Otadžbinska srpska stranka – dr Aleksandar Stamatović – „Za istinske Srbe“
Premijer i predsjednik DPS-a Milo đukanovića svoju vlast godinama bazira na DPS-u, jakom policijskom aparatu i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koja je nasljednica nekadašnje zloglasne Službe državne bezbjednosti te uz pomoć lojalnih medija posebno preko državne televizije i radija. Analitičari upozoravaju, da su u takvim okolnostima građani Crne Gore čak i pojedini visoko pozicionirani političari (DPS) u CG taoci Mila đukanovića.
Nerazjašnjeni su mnogobrojni zločini režima. Tako su prije 16 godina, 27. februara/veljače 1993. godine pripadnici srpskih paravojnih jedinica pod komandom Milana Lukića koji je danas u Haagu, ali ne zbog ovog zločina, uz logističku pomoć države Srbije, oteli grupu putnika iz voza broj 671 na relaciji Beograd – Bar. Ovaj zločin protiv civila, 18 Bošnjaka i jednog Hrvata danas je gotovo zaboravljen. U Crnoj Gori sudilo se samo Nebojši Ranisavljeviću koji je dobio 15 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.
Režim je odgovoran za deportaciju bosanskih izbjeglica i etničko čišćenje Bukovice, ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, krijumčarenje cigareta, pa sve do sumnjivih privatizacija i finansijskih transakcija te iskonstruirane optužbe za navodni terorizam 18 Albanaca iz dijela Crne Gore u kojem pretežno žive Albanci, koji se zove Malesija.
Neriješeno je ubojstvo glavnog i odgovornog urednika opozicionog lista „Dan“ Duška Jovanovića, koji je prije više od četiri godine likvidiran na pragu svoje redakcije. Također je neriješeno ubojstvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića.
MILO đUKANOVIć NAJOBIčNIJI MANIPULANT
U sudbonosnoj 1988/89 godini komunistički režim u Crnoj Gori zamijenjen je režimom Mila đukanovića i njegovim tadašnjim političkim saveznikom Momirom Bulatovićem i Demokratskom partijom socijalista (DPS), tako da nije došlo do smjene totalitarnog komunističkog režima, nego je došlo do uspostave novog totalitarnog režima Mila đukanovića, koji traje punih 20 godina. Prema ocjenama analitičara svo vrijeme trajanja režima ne može se govoriti o uspostavi demokratije u Crnoj Gori nego se može govoriti o Demokraturi ili tzv. prividnoj demokratiji. Vlast, koja neprekidno 20 godina vlada Crnom Gorom kao tranzicijskom državom ni u kom slučaju ne može biti demokratska vlast mada to izvana može samo prividno izgledati.
Različita su mišljenja o premijeru Mili đukanoviću. Opozicioni političar Slavko Perović misli da je: „Milo đukanović najobičniji manipulant i veliki učenik Slobodana Miloševića. On je, baš kao i Milošević, bio i ostao samo za golu vlast, on je čovjek prošlosti i jedan potpuno prevaziđen političar“.
Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici dr. Milan Popović je o uspostavljanju režima Mila đukanovića zapisao: Smjenu vlasti 1988–1989. smatra veoma negativnim procesom. Ne samo da su jednom od najnegativnijih nasilnih smjena u historiji Crne Gore, 1988–1989, došli na vlast korupcijom, reketom, nasiljem, u suštini, oni se na vlasti održavaju i dan-danas. I na taj način samo povećavaju vjerovatnoću da u Crnoj Gori dođe do još jedne nasilne, revolucionarne promjene. Sa neizvjesnim ili čak negativnim ishodom.
Zbog autorskog teksta u kojem je iznio sumnje u postojanje organizovanog kriminala u vrhu vlasti u Crnoj Gori dr. Milan Popović je pozvan 27.februara/veljače 2009 na razgovor u Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore što predstavlja otvoren vid pritisaka na slobodne intelektualce i građane, koji nisu lojalni režimu. Također, u okviru izborne kampanje vlast je vršila pritisak na nastavnike i sve one koji se finansiraju iz budžeta, da na predstojećim izborima izraze lojalnost i glasaju za DPS. čak je i većina nevladinih organizacija u Crnoj Gori pod kontrolom ili utjecajem vladajuće strukture.
Analitičari upozoravaju na mogućnost širih protesta u Crnoj Gori, koji bi omogućili smjenu režima DPS-a ne zaboravljajući činjenicu, da je režim Mila đukanovića uspostavljen na ulici na jedan nedemokratski način i uz tadašnju snažnu podršku Slobodana Miloševića. Ulična dešavanja će vjerovatno odlučivati i o sudbini režima Mila đukanovića. Time se ne isključuje politički motivirano nasilje i moguće likvidacije u Crnoj Gori.
MIREK TOPOLÁNEK ZLOUPOTRIJEBIO PREDSJEDAVANJE EU
EU se aktivno uključila u izbornu kampanju u Crnoj Gori izražavajući podršku 20-godišnjoj vladajućoj strukturi DPS-a. Tome svjedoče i prijemi za najviše zvaničnike CG u Briselu i drugim evropskim prijestolnicama, kao što je prijem Mila đukanovića kod visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Javiera Solane, evropskog komesara za proširenje Olli Rehna i drugih. Posjeta predsjedavajućeg EU i predsjednika češke vlade Mireka Topoláneka Crnoj Gori 11.marta/ožujka 2009 predstavlja vrh ledene gore u pristranosti EU prema vlasti u Crnoj Gori u vrijeme trajanja izborne kampanje. Topolánek je zloupotrijebio predsjedavanje EU za potrebe Mila đukanovića. Zašto Topolánek nije posjetio neku drugu državu zapadnog Balkana nego upravo Crnu Goru u vrijeme trajanja izborne kampanje?
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je neprimjereno, da Evropsko vijeće raspravlja o zahtjevu Crne Gore za dobivanjem statusa kandidata za članstvo u EU na zasjedanju u martu/ožujku 2009.godine, jer u CG traje izborna kampanja što bi značilo direktnu podršku crnogorskom režimu DPS-a. IFIMES smatra skandaloznim, da nekoliko dana prije izbora najviši evropski zvaničnici primaju lidere režima u Briselu ili da posjećuju Crnu Goru u vrijeme trajanja izborne kampanje.
Analitičari smatraju, da EU treba da poduzme mjere distanciranja od režima Mila đukanovića na način, da reducira susrete sa crnogorskim zvaničnicima i da uskrati vize za najviše predstavnike režima, dok istovremeno treba sprovoditi liberalizaciju viznog režima odnosno ukidanje viza za građane Crne Gore.
PRVA BANKA – VLASNIŠTVO PORODICE PREMIJERA đUKANOVIćA
Prva banka je velika komercijalna banka u Crnoj Gori, koja je u vlasništvu porodice đukanović i njihovih prijatelja. Prije tri mjeseca vladinom odlukom dodijeljena je tromjesečna pozajmicaPrvoj banci u iznosu od 44 miliona evra. Intervenirano je, da se Prva banka spasi od bankrota. Prva banka zapala je u teškoće poslije kupovine zemljišta na elitnim lokacijama na moru i nemogućnosti pronalaženja investitora za gradnju objekata na tim zemljištima u uslovima finansijske i ekonomske krize.
Prema saznanjima Međunarodnog instituta IFIMES đukanović želi Prvu banku prodati državi i obaviti svojevrsnu prodaju samome sebi.
DISKRIMINACIJA SRBA U CRNOJ GORI
Crna Gora je država bez većinskog naroda i zvanično je građanska država u kojoj apsolutni dominaciju imaju etnički Crnogorci uz prisutnost pojedinih manjinskih predstavnika, koji predstavljaju dekor vlasti. U najtežoj poziciji nalaze se etnički Srbi, koji predstavljaju 1/3 stanovništva Crne Gore i koji su izloženi snažnoj asimilaciji. Ukoliko Srbija ne preduzme mjere na zaštiti Srba u Crnoj Gori i ne riješi pitanje dvojnog državljanstva njihova pozicija biće još teža.
U najnovijem izvještaju State Departmenta navode se ozbiljne primjedbe o stanju u sudstvu i tužilaštvu, te o raširenosti korupcije u društvu. Navode se i policijska maltretiranja osumnjičenih u pritvoru, zatvorski uslovi koji su ispod standarda, zloupotrebe hapšenja i glavnog pritvora prije suđenja.
Crna Gora se prema stepenu korupcije nalazi na 85.mjestu na ljestvici Transparency Internationala zajedno sa Albanijom, Indijom, Madagaskarom, Panamom, Senegalom i Srbijom.
POBJEDA OPOZICIJE NIJE NEMOGUćA
Iako se opozicija u Crnoj Gori prije izbora nije udružila u politički blok, koji bi se suprotstavio režimskom bloku nije nemoguća pobjeda opozicije. Pri tome je važno, da režimska koalicija ne osvoji natpolovičnu većinu glasova i da ne dođe do izborne prevare, koja je karakteristika svih dosadašnjih izbora u Crnoj Gori.
Ljubljana, 13. mart/ožujak 2009
Međunarodni institut za bliskoistočne i
balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana
Direktori:
Bakhtyar Aljaf
mr. sc. Zijad Bećirović
