Beč, centar srpske kulture

Predavanjem beogradskog istoričara prof. dr Predraga Markovića na temu „Uloga Srba u razvoju evropske kulture“ svečano su otvorene renovirane prostorije Zajednice srpskih klubova u Beču. Prisutne je najpre pozdravio Luka Marković, predsednik Zajednice srpskih klubova u Beču, koji je ponosno pokazao obnovljene prostorije koje odišu modernim ruhom dostojnim krovne organizacije.

Zbog mera austrijske vlade u borbi protiv širenja korona virusa predavanje je održano pred ograničenim brojem gostiju, među kojima su bili Nebojša Rodić, ambasador Srbije u Austriji, Mladen Filipović, predstavnik RS, a za širu publiku bilo je zamišljeno da se uživo prenosi preko fejsbuk stranice Zajednice, što zbog tehničkih problema nije uspešno realizovano, ali je video cele večeri postavljen na sajtu Zajednice.

Predrag Marković je predavanje održao na inicijativu Austrijsko-srpskog udruženja „Vilhelmina – Mina Karadžić“, čija je predsednica Svetlana Matić ukazala na viševekovnu saradnju Austrije i Srbije i dva glavna grada.

Gost iz Srbije istakao je da srpska kultura ima više centara, ali da se pored Beograda, Novog Sada, Niša, Banjaluke, po broju Srba, Beč mora smatrati jednim od velikih centara srpske kulture.

Podsetio je na ulogu Srba u čuvanju granica Austro-ugarske monarhije, u borbi protiv nacizma i fašizma. Ukazao je i na velike srpske naučnike kao što su Pupin i Tesla, koji su dali veliki doprinos svetu.

– Godinama čekamo da budemo primljeni u evropsku porodicu. Ne treba da nas posmatrate kao siromašne rođake, već imamo šta i da ponudimo. Možda bi trebalo podsetiti šta su stanovnici ovog dela sveta doprineli Evropi i svetu – poručio je srpski istoričar.

Prema njegovim rečima kad pominjemo kulturu i civilizaciju, umemo da budemo nepravedni prema svojoj prošlosti, a neke od najstarijih kultura su bile na tlu današnje Srbije.

– Bilo je mnogo mitomanskog maštanja o vinčanskom pismu, pa ne treba ovom prilikom da ulazimo u te rasprave. I bez tog pisma, doprinos Vinče Evropi je sve cenjeniji. Ako se dokaže da su vinčanski znakovi pismo, bio bi nemerljiv. Nesrazmerno veliki deo rimskog nasleđa nalazi se u Srbiji. Ne samo da su naši prethodnici na ovoj zemlji dali više rimskih careva od bilo koga izvan Italije, već su i ti carevi zasejali svoj zavičaj brojem spomenika kome, mimo nekoliko mediteranskih zemalja, nema ravnog. Jedinstvena i neponovljiva je i srpska srednjovekovna kultura – istakao je Marković.

U neformalnom delu programa gost iz Beograda je zainteresovanima potpisivao svoju knjigu „Istorijske (ne)prilike“. Organizovan je prikladan koktel uz zajedničko fotografisanje.

Svetlana Matić (u sredini) uručila priznanja gostima

Tribina

Posle predavanja održana je tribina na kojoj su učestvovali Franc Markus, predsednik 10. bečke opštine i srpski kandidati na predstojećim bečkim izborima Silvija Janković, Nikola Poljak i Stana Ćuskić iz Socijaldemokratske partije

(SPOe), Hans Arsenović iz stranke Zelenih i Zoran Ilić iz Narodne partije Austrije (OeVP).

Markus je ukazao da su Bečlije osobe sa korenima iz inostranstva i da su migranti dali veliki doprinos razvoju glavnog grada. Kandidati srpskog porekla predstavili su se prisutnima, pričajući i o svom putu u austrijsku politiku.

Ograničen broj gostiju: U publici i ambasador Rodić (prvi zdesna)

Zahvalnice

Svetlana Matić je Predragu Markoviću uručila zahvalnicu za afirmaciju Republike Srbije u zemlji i svetu i knjigu „Srbi u Austriji“, čiji je koautor sa Markom Lopušinom.

Sari Ivković Marković, načelnici Odeljenja kulturnih programa u Biblioteci grada Beograda, uručila je zahvalnicu za očuvanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma.

Luka Marković je prof. Markoviću uručio zahvalnicu za doprinos afirmaciji srpske zajednice u Beču.

Чланак Beč, centar srpske kulture се појављује прво на Vesti online.

Original Article