INTERNET NOVINE SERBSKE
Medjunarodni Radio Srbija
ARHIVA VESTI
dot

Amerika

dot

Australija

dot

Austrija

dot

Beneluks

dot

Velika Britanija

dot

Kanada

dot

Nemačka

dot

Republika Srpska

dot

Švajcarska

dot

Skandinavija

dot

Srbija

dot

Susedne zemlje

dot

Francuska

dot

Ministarstvo za dijasporu

dot

Dijaspora i Kosovo i Metohija

dot

Naši u svetu

dot

Priče serbske

dot

Mala srpska biblioteka

dot

Projekti i ideje

dot

Humanost

dot

Pisma čitalaca

dot

Feljton

dot

Magazin

dot

Narodne umotvorine

dot

Putopisi

dot

Video galerija

dot

Vodič do otadžbine

dot

Bilo nekada...

dot

Komentari srpski

dot

Izvrnute vesti

dot

Heroji današnje Srbije


Za webmastere
Naše vesti
na Vašem blogu ili sajtu

INFO
Trenutno članaka: 16456


Hvala na poverenju!

Kontakt

Kancelarija za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu
Spona
Centar za dijasporu
vline

Crna Gora za početnike

Crna Gora za početnike
Crna Gora za početnike

U ZEMLJOPISU KNJIŽEVNE CRNE GORE IZ 1895. godine, kojeg su sva deca trećeg razreda osnovne škole morala da nauče piše i ovo:
§ "U Crnoj Gori žive sve sami čisti i pravi Srbi, koji govore srpskim jezikom, a ima ih na 300.000 stanovnika.
§ Većinom su pravoslavne vjere, a ima nešto malo rimokatoličke i muhamedanske vjere, ali treba znati da smo SVI SRPSKOGA PORIJEKLA SRPSKE NARODNOSTI".
§ Ovaj udžbenik za osnovce valjao bi danas doktorima nauka na Cetinju


Ljudi žive u kućama. Gdje se više kuća nalazi u blizini, zove se selo ili varoš. Od više sela postaje pleme. Nekoliko plemena sastavljaju nahiju, a više nahija državu.

Mi živimo u državi koja se zove Knjaževina Crna Gora i to je naša domovina, kojom vlada knjaz. Nju sastavljaju deset nahija.

Oko svakoga sela ili varoši nalazi se: ili brdo, ili rijeka, ili ravnica, a tako isto i u plemenu i u nahiji; a sve što se nalazi u njima, to se nalazi i u državi, jer se država iz njih sastavlja.

Svako selo, pleme i nahija ima svoju granicu, da se zna koliko obuhvata zemljište i gdje se nalazi. Pa tako i naša domovina Knjaževina Crna Gora ima granice svoga zemljišta.

Svi ljudi koji žive u našoj domovini jesu Srbi, i većinom su pravoslavne vjere, a ima ih nekoliko rimokatoličke i muhamedanske.

Osim nas u Crnoj Gori ima još Srba koji žive po drugim srpskim zemljama. Neki su, kao mi slobodni, a neki nijesu, nego su pod tuđinom.

Svaki Srbin u Crnoj Gori treba da iskreno i svesrdno ljubi svoju slobodnu domovinu - Crnu Goru i svoga knjaza, koji se očinski stara o njoj i o nama; pa zato treba svaki da je nauči i pozna, i da je svaki od neprijatelja čuva više nego svoj život.



Karta Crne Gore objavljena u francuskim novinama

Tako isto Srbin u Crnoj Gori dužan je ljubiti i poznati svoju cjelokupnu domovinu - sve srpske zemlje, u kojima žive naša oslobođena i neoslobođena braća Srbi. Nijedan Srbin i Srpkinja, ma koje vjere bili, ne smiju požaliti ni život ni imanje za opštu srpsku slobodu, dobro i blagostanje. Treba da je brat mio, ma koje vjere bio, jer teško bratu bez brata.

Katunska nahija

Granice. Ova nahija zauzima dosta veliki dio zemljišta na zapadnoj strani Crne Gore, a graniči: sa sjevera nikšićskom nahijom, sa istoka brdskom, lješanskom i riječkom; sa juga lješanskom i riječkom nahijom i Bokom Kotorsko, a sa zapada Bokom Kotorskom i Hercegovinom.

Plemena. U ovoj su nahiji jedanaest plemena: Cetinje, Njeguši, Đeklići, Bjelice, Puce, Ozrinići, Rubine, Grahovo, Pješivci, Zagarač i Komani.

Planine. Najveće su planine u ovoj nahiji: Lovćen, koji se nalazi na zapadnoj strani Cetinja. Najviši su mu vrhovi Štirovnik, koji je visok 1723 metra i Jezerski vrh, koji je dobio ime od maloga jezera koje se pod njim nalazi. Na Lovćenu je crkvica u kojoj je grob najvećega srpskoga pjesnika vladike Rada gospodara Crne Gore. Stavor, Pusti lisac, Čevski lisac i Garač.

Ravnice. U ovoj su nahiji samo tri omanja polja: Cetinjsko, Njeguško i Grahovsko.

Vode. Ova nahija ima dvije male rijeke: Zaslapsku i Grahovsku.

Putevi. U ovoj nahiji ima kolski put, koji se spaja sa Bokom Kotorskom i Riječkom nahijom a ide preko Njeguša i Cetinja. Ima još dva konjanička puta: jedan, što spaja Katunsku nahiju sa Nikšićkom i drugi od Cetinja do Grahova preko Ćeklića i Cuca.

Znatna mjesta. Glivno je mjesto u ovoj nahiji Cetinje sa 2000 stanovnika, koje se nalazi na Cetinjskome polju. Cetinje je prestolnica Crne Gore i središte cijele zemaljske uprave. Cetinjske su znamenitosti: manastir pod Orlovim Kršom, kojega je sazidao vladika Danilo Petrović, u kojemu se nalazi sveto tijelo vladika Petra I, Grobovi: knjaza Danila I i njegova brata velikoga vojvode Mirka, oca knjaza Nikole I; crkva Svete Gospođe zadužbina knjaza Nikole I podignuta na razvaline manastira Ivana Crnojevića; Vlaška starinska crkva; Zetski dom, koji je podignut dobrovoljnim prilozima u slavu i spomen oslobođenja Zete i za prosvjetne cijelji; Bolnica - zadužbina knjaza Danila I; Obzovica vodovod, zadužbina velike ruske knjaginje Milice rođene Petrović Njegoš. Na Cetinju se nalazi: knjažev dvor, nasljednikov dvorac, državni savjet, ministarstva, mitropolija, veliki sud, varoška uprava, državna štamparija, opština, osnovna muška i ženska škola, polugimnazija, bogoslovsko-učiteljska škola i viša ženska škola. Cetinje je dva put spaljivano od Turaka, ali su ga pribjegli Srbi u Crnoj Gori iznova podizali.

Na Cetinju se nalaze i poslanstva stranih država.

U ovoj se nahiji još nalazi mala varošica Humac u grahovskome plemenu, sa osnovnom školom i telegrafom.

Još su znamenita mjesta: Njeguši, odakle je porijeklom vladajuća porodica Petrović Njegoš; osnovatelj nje je vladika Danilo, po naredbi kojega je izvršen događaj po cijeloj državi 1702 godine na Badnji dan noću i tijem očuvana srpska državna samostalnost. Njeguši imaju osnovnu školu i telegraf; Trnjine, selo u cuckome plemenu u kome su Srbi strašno pobili Turke iz dva puta 1706. i 1716. godine. U drugome boju zarobljeno je sedamdeset i pet aga i begova. Bojice, selo u vrhu cetinjskoga polja sa lijepom crkvom i osnovnom školom. Ovo je mjesto poznato iz događaja 1702. godine; Čevo, koje se nalazi u Oz-rinićkom plemanu, znatno je zbog toga što je tu vladika Vasilije, gospodar Crne Gore, treći vladar iz današnje vladajuće porodice Petrović Njegoš potukao Turke 1756. godine sa malom vojskom; i što je rodno mjesto naše vladarke knjeginje Milene; Grahovac, koji se nalazi više Grahovskoga polja, znatan je što je tu veliki vojovda Mirko održao pobjedu nad Turcima 1858. godine. Blizu varošice Humca nalazi se Čelin-ski Potok u kome je poginulo jedanaest Petrovića u boju.

Podneblje. U ovoj je nahiji podneblje zimi studeno, a ljeti je umjereno toplo. U njoj dobro uspijevaju od usjeva: kukuruz, pšenica, raž, krtola kao i neka povrća. Od šumskoga drveća raste: dub, jasen, bor, bukva i druga. Od domaćih životinja osobito se gaje: koze, ovce, goveda, konjčad; a od divljih, po gorama može se naći: vukova, lisica, zečeva i drugih.

Stanovništvo. U ovoj se nahiji narod zanima ponajviše stočarstvom i zemljoradnjom i nešto trgovinom. U njoj se proizvodi dobar sir, a osobito je na glasu njeguški. Kako je zemljište u ovoj nahiji vrlo krševito i planinsko, to je narodu ovdje teško življenje, a zanatima se ne zanima. Narod je zdrav i vrlo snažan, a domaće uređenje moglo bi biti mnogo bolje.

Riječka nahija

Granice. Riječka se nahija nalazi jugoistočno od Katunske, a graniči: sa sjevera Lješanskom nahijom, sa istoka Lješanskom i Zetskom i u nekoliko Skadarskim jezerom; sa juga Crmničkom, sa zapada Katunskom i nešto malo Bokom Kotorskom.

Plemena. U ovoj nahiji ima četiri plemena: Ceklin sa Ceklinskom župom i Kosijerićima. Dobarsko selo sa Dobarskom župom, Ljubotin i Gra-đani.

Planine. U ovoj nahiji nema planina i najveća su brda: Ceklinštak, Kostadin, Bobija, Dobrštak, Viran, Debeljak i Vrtijeljka na kojoj je bila bitka 1690. godine u doba kad su Crnom Gorom vladali mitropoliti iz raznih plemena.

Ravnice. U ovoj nahiji nalazi se Riječka ravnica na sjevernoj strani Skadarskoga jezera.

Vode. Kroz ovu nahiju teku rijeke: Crnojevića, koja izvire iz Obodske pećine i uvire u Skadarsko jezero, na kojoj se nalazi fabrika za oružje i obodski mlinovi. Po istoj plove i mali parabrodi. Mala Morača i Karatuna. Ovoj nahiji pripada u nekoliko sjeverni dio Skadarskoga jezera.



Geografska karta jedne od nahija - Vasojevića

Putevi. Ovu nahiju spaja sa Katunskom kolskim put od Cetinja do Rijeke, a sa Zetskom od Rijeke do Podgorice preko Lješanske nahije. Konjanički put ide do Danilova Grada. Vodom se može ploviti po rijeci Crnojevića i po Skadarskom jezeru do Vira, Skadra i Plavnice.

Znatna mjesta. Jedina varoš u ovoj nahiji jest Rijeka, koja se nalazi pod brdom Kostadinom s lijeve strane rijeke Crnojevića, a ima oko 500 stanovnika. Ljeti je u njoj velika vrućina, a zimi je dosta toplo. Ovdje je knjaz podigao zimski dvorac Njeskovac. Na rijeci postoji uprava varoši, opština i telegraf. U blizini na suprot varoši Rijeke, na desnoj obali rijeke Crnojevića uzdiže se brdašce Obod, na kome je nekadašnji vladar Crne Gore Ivan Crnojević sazidao bio grad 1482. godine. Ovdje je danas osnovna škola i crkva. Grad Obod još je stoga znatan, što je tu bila prva srpsko-slovenska knjiga štampana 1493. godine. Carev laz, koji se nalazi između Lješanske i riječke nahije gdje je vladika Danilo sa malom vojskom pobjedio šezdeset hiljada Turaka, od kojih je oko dvadeset hiljada palo mrtvijeh na bojištu. Žabljak, je znatan jer je bio negda prestolnica Zete. Njega je sazidao Stevan Crnojević. Danas je tvrđava. Oko njega je pleme Ceklin i Ljubotin mnogo krvi prolilo. Dobrsko selo znatno je zbog toga, što je u njemu manastir, u kome je vladika Danilo učio školu i postao vladar Crne Gore. Ovaj je manastir iz doba kad su Crnom Gorom upravljali vladike iz raznijeh plemena. U njemu je još tada živio vladika Savo Očinić. Za Kostadinom na Mracelju i Meterizima bile su žestoke i krvave bitke 1862. godine sa Turcima. Ostrvo Vranjina u Skadarskome jezeru znatno je jer je na njemu bio manastir iz staroga doba u kojemu je bila mitropolija zetska, dok je još Zeta bila država. Nanovo ga je podigao knjaz Nikola I. Ostrvo Kom u Skadarskome jezeru; na njemu je grob Stevana Crnojevića, nekadašnjega vladara Zete. Ostrovo Lesendro u Skadarskome jezeru sa tvrđavom. Oko ovijeh ostrova u Skadarskome jezeru pleme Ceklin i Ljubotin mnogo su krvi prolili, zbog čega su izašli na glas kao prvi junaci na vodi. Karuč, Đurđevo oko, Ranj, Bazagur i Ploča čuveni su ribolovi. Na Karuču je bila bitka 1862. godine.

Podneblje. U ovoj je nahiji podneblje ugodno. U njoj uspijevaju dobro svi naši domaći usjevi i svakovrsno voće: smokva, murva, loza, šipak i drugi. Gore su obrasle: dubom, jasenom, rujevinom, zanoveti i drugim drvećem. Domaće životinje ima malo usljed toga što nemaju gdje pasti, a od divljači ima najviše zečeva, lisica i kunica.

Stanovništvo. U ovoj se nahiji narod zanima, osim zemljoradnjom i stočarstvom, ribolovom i trgovinom. Iz iste nahije izvozi se na prodaju razna riba, a najviše suha ukljeva i ruj.

Narod je zdrav, nosi se i drži vrlo čisto, a i domaće uređenje bolje im je nego po drugim nahijama.

Crmnička nahija

Granica. Ova nahija nalazi se južno od Riječke, a graniči: sa sjevera Riječkom nahijom, sa istoka Skadarskim jezerom; sa juga Primorskom nahijom a sa zapada Bokom Kotorskom.

Plemena. U ovoj su nahiji plemena: Podvor, Bučele, Sotonići, Dupilo, Gluhi do, Boljevići, Limljani, Seoce, Šestani i Krajina.

Planine. Najveće su planine u ovoj nahiji: Sutorman, Ostrik, Sozina, Trojica i Rasovatac.

Ravnice. Sredinom ove nahije pruža se ravan Crmničko polje.

Vode. Ovoj nahiji, u koliko je dotiče, pripada Skadarsko jezero; a kroz Crmničko polje teku rijeke Crmnica i Oraoštica, koje se sastaju u blizini varošice Vira i utiču u Skadarsko jezero pod imenom rijeka Virštica.

Putevi. Kroz ovu nahiju načinjen je kolski put preko Sutormana od Vira do Bara, koji je spaja sa primorskom nahijom i Jadranskijem morem; a vodeni put je spaja sa Riječkom nahijom od Vira do Rijeke.

Znatna mjesta. Jedina varošica u ovoj nahiji jest Vir, koji se nalazi na utoku rijeke Virštice u Skadarsko jezero. Ima svoju varošku upravu; telegraf, poštu i tvrđavu, koju je sazidao vladika Rade. Svakoga petka je na njemu živa trgovina. U blizini varošice nalazi se brdašce Besac, na kome je u događaju 1702. godine na Badnji dan noću poginulo sedamdeset Srba na Dupila. U ovoj nahiji još su znatna mjesta: Krnjice, gdje je naša vojska u ratu 1860. godine zarobila šest stotina Turaka; Karuči, gdje je Ivan Crnojević, nekadašnji vladar Crne Gore petnaest hiljada Turaka potukao; Boljevići, u njima se rodio vladika Ruvim, koji je pleme Kuče obratio u pravoslavnu vjeru; Brčele, gdje su ponekad stanovali zetski vladari Balšići. U Brčelima je manastir u kome je živio i umro "Lažni car Šćepan Mali." Boljevići, Brčele, Sotonići, Godinje i Krajina znatni su jer tamo rađa dobro grožđe, od koga se dobiva čuveno crmničko vino. Čuveni su ribolovi: Modra oka, Jesen, Raduš i Luka Krnjička.




Podneblje. U ovoj nahiji je podneblje blago i umjereno, uspijeva svako voće a osobito smokva. Zemljište je vrlo plodno. Siju se poznati domaći usjevi a gore su obrasle dubom, jasenom, cerom i drugim drvećem. Od divljači se nalazi lisica, zečeva, kunica i drugih. A od domaćih životinja gaje se ovce, koze, goveda i konjčad.

Stanovništvo. Najviše se narod u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom, trgovinom vina i ribolovom. Iz ove nahije većinom idu ljudi po svijetu, da štogod zarade. Narod je pobožan, radan, dobroga zdravlja a čisto se nosi.

Primorska nahija

Granica. Ova nahija zauzima najjužniji dio Crne Gore i graniči: sa sjevera Crmničkom nahijom, sa istoka Skadarskim jezerom; sa juga rijekom Bojanom, koja je razdvaja od Albanije, a sa zapada Jadranskijem moram.

Plemena. Ova se nahija ne dijeli na plemena, kao ostale nahije, već na dva okruga: Ulcinjski okrug od rijeke Bojane do planine Možure i Borski okrug od Možure do Sutormana.

Planine. Najveće su planine u ovoj nahiji: Rumija, koja je visoka 1594 metra, Lisanj, Sutorman i Možura; a brda su Brivska gora i Bijela gora.

Ravnice. U ovoj nahiji najveće su ravnice: Ulcinjsko polje, koje se nalazi uz rijeku Bojanu; Barsko i Mrkojevićsko.

Vode. Ovu nahiju obuhvata sa zapadne strane Jadransko more a sa istočne Skadarsko jezero. Rijeke su joj: Bojana, koja izvire iz Skadarskoga jezera, a uvire u Jadransko more; Međureč, izvire ispod Lisina, protiče kroz jezero Šas i uvire u rijeku Bojanu; Bunar izvire ispod Rumije a teče ispod Bara i Željeznica izvire ispod Sutormana a obije utiču u Jadransko more. Jezera su Zogaj i Šas. Kako je Ulcinjsko polje podvodno, to je od Ulcinjskoga blata do mora načinjen kanal kojim voda otiče, te se polje unekoliko isušuje.

Pristaništa. Ova nahija ima na moru četiri pristaništa: Bar, Ulcinj, Valdinos i Sveti Nikola.

Putevi. Ovu nahiju veže sa Crmničkom kolski put od Bara do Vira, a vodom se preko mora može ploviti od Bara do Ulcinja. Jadransko more spaja Crnu Goru sa ostalim svijetom.

Znatna mjesta. Najveća varoš u ovoj nahiji jest Ulcinj u Ulcinjskom okrugu, nalazi se na obali Jadranskoga mora i ima oko pet hiljada stanovnika. U njemu su stanovali najstariji srpski vladari župani, a poslije njih Nemanjići i Balšići. U Ulcinju se nalazi Knjažev dvorac Ratislava, dvije pravoslavne crkve, jedna je zadužbina knjaza Nikole I, podignuta za spomen poginulim Srbima u ratu 1879. godine; jedna rimokatolička, devet yamija sa sjedištem muftije, uprava cijele nahije, okružni sud, varoški sud, opština, pomorska uprava, osnovna škola, mejtep - vjerska muhamedanska škola, pošta i telegraf i najzgodnije kupatilo na obali Jadranskoga mora.

Druga je varoš u ovoj nahiji Bar, koji se nalazi u barskome okrugu, blizu mora na rijeci Bunaru ispod planine Rumije sa tvrđavom. Ima oko četiri hiljade stanovnika. Na samoj morskoj obali nalazi se knjažev dvorac Topolica i to blizu rijeke Željeznice. U Baru ima nekoliko pravoslavnih crkava, yamija i rimokatolički manastir sa nadbiskupom, osnovna škola muška i ženska, mejtep, okružni sud, varoška uprava, opština, pomorska uprava, pošta i telegraf. Nedaleko od Bara u selu Zubce nalazi se muška osnovna škola. U ovoj nahiji znatna su još mjesta: Volujica blizu Bara, sa koje je naša vojska, koju je predvodio knjaz Nikola I, odbila veliko tursko ratno brodovlje sa Jadranskoga mora prilikom osvojenja Bara 1877. godine. Salč, blizu Ulcinja, znatan je, jer je u njemu ljetovao ponekad veliki i slavni srpski vladar car Dušan, Mrkojevići, u kojima su Srbi muhamedanske vjere sačuvali od starog doba krst koga, zajedno sa pravoslavnom i rimokatoličkom braćom Srbima, nose svake godine na Rumiju o Trojičinu danu. Ovdje postoji i osnovna škola.

Podneblje. U ovoj je nahiji podneblje sasvim blago i toplo, snijega malo kad pada, samo što ponekad duvaju sa zapada jaki vjetrovi s mora. Gaje se sve domaće životinje. U planinama od divljači ima: vukova, zečeva, kunica i drugih, a od pernatih životinja: grlica, divljih kokošaka, pataka i prepelica. Gore su obrasle raznim šumskim drvećem, a od usjeva se većinom siju: pšenica i kukuruz, a sadi se krtola i razno povrće. Voća se svakovrsnog može naći a najviše ima maslina, od kojih se dobija mnogo ulja; a to i jeste glavni proizvod ove nahije u trgovini.

Stanovništvo. U ovoj se nahiji narod zanima zemljoradnjom, trgovinom, stočarstvom, ribolovom, moreplovstvom a, unekoliko, i zanatima. Stanovništvu bi bilo sasvim olakšano življenje, pošto imaju sve dobre uslove podneblja i zemljišta, da se time umiju koristiti kako treba, i više truda da polažu. Stanovnici ove nahije po narodnosti su Srbi od tri vjere: neki su pravoslavne, neki rimokatoličke, a neki muhamedanske.

Lješanska nahija

Granice. Lješanska nahija se nalazi jugoistočno od Katunske, a graniči: sa sjevera Katunskom nahijom, sa istoka rijekom Sitnicom, koja je razdvaja od Zetske nahije; sa juga Riječkom a sa zapada Katunskom i Riječkom.

Plemena. U ovoj su nahiji tri plemena Gradac, Štitari i Draževina.

Planine. U ovoj nahiji nema planina a najveća su brda Velja gora, koja ima na vrhu starodrevnu crkvicu posvećenu Svetome Iliji i Busovnik, više Krusa.

Ravnice. Ova nahija zauzima od ravnica Beri i Zeleniku.

Vode. Ovoj nahiji pripada pola Gornjega jezera, a sa istočne je strane dodiruje rijeka Sitnica.

Putevi. Kroz ovu nahiju ide kolski put za Rijeku i Podgoricu preko Kokota i konjanički za Rijeku i Danilov-grad preko Graca.

Znatna mjesta. Znatna su mjesta u ovoj nahiji: Kruse, gdje je Petar I razbio silnu tursku vojsku i gdje je poginuo skadarski vezir Mahmut - paša Bušatlija 1796; Kornet, rodno mjesto vladike Mardarija, gdje se nalaze razvaline staroga manastira u kome je Mardarije živio. Blizu kolskoga puta nalazi se velika kuća za prah, koja se zove Mirkova barutana; Farmaci su znatni , jer se u njima nalaze razvaline staroga Tiran grada, kojega je zidao Stevan Crnojević; Oblun, gdje je bio boj 1862 godine; Beri su znatne, jer u njima rađa dobro grožđe od kojega se dobiva čuveno bersko vino; Gradac, u njemu je starinska crkva i osnovna škola; Šiptari, u blizini kojih se nalaze razvaline grada Sokola, koga su gradili Crnojevići.

Podneblje. U ovoj nahiji podneblje je umjereno. U njoj rađa razno vođe: loza, smokva, šljiva, murva, šipak, dunja, jabuka, trešnja i drugo, a i razni usjevi i povrća. U njoj uspijeva čuveni lješanski duvan. Gore su obrasle raznim šumskim drvećem. Gaje se, uopšte, sve domaće životinje, a osobito svinje; a od divljači ima: vukova, zečeva, kunica i lisica.

Stanovništvo. U ovoj se nahiji narod zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a nešto i trgovinom domaće stoke, vina, duvana i ruja. Stanovnici ove nahije su imućni i vrijedni ljudi u radu, ali im kuće nijesu uređene, niti se drže čisto kako bi moglo.

Zetska nahija

Granice. Zetska nahija se nalazi na sjeveru od Skadarskoga jezera i graniči: sa sjevera Brdskom, Moračkom i Vasojevićskom nahijom; sa istoka Vasojevićskom i Albanijom; sa juga opet Albanijom i Skadarskim jezerom, a sa zapada Riječkom i Lješanskom nahijom.

Plemena. Ovu nahiju sastavljaju plemena: Zeta, Kuči i Bratonožići.

Planine. U ovoj su nahiji najveće planine: Kom, koji je pri vrhu go, a inače je obrastao gustom šumom; zauzima veliki prostor, a visina mu iznosi 2442 metra; Kurlaj, Žijovo, Hum orahovski, Crna Planina i Maglić.

Ravnice. Kroz ovu nahiju pruža se velika Zetska ravnica.

Vode. Kroz ovu nahiju teku rijeke: Morača, koja navire ispod Javorja, teče kroz Moračku i Zetsku nahiju, a uvire u Skadarsko jezero. Pritoke su joj: sa lijeve strane Cijevna, Rivnica i Mala rijeka, a sa desne Cijevna, Ribnica i Mala rijeka, a sa desne Sitnica. Jezera su: Gornje, Rikavac, Bokumirsko i Skadarsko.

Skadarsko jezero je najveće u Crnoj Gori. Dužina mu je od Vranjine do Skadra 40 kilometara, širina na nekim mjestima 14, a dubina od 4 do 6 m, a sve dalje što se ide ka zapadnome brijegu još je veća. Prema godišnjim vremenima mijenja veličinu, a vode prima iz mnogo rijeka. Otiče rijekom Bojanom u Jadransko more.

Na ovome jezeru duvaju vjetrovi: danik ili istočnjak sa istočne strane, i noćnik sa sjeverne ili sjeverozapadne: murlin sa jugozapadne, a južnjak sa južne; svi su silni, ili je najjači upor ili smuta, koji udara iznenada i čini velike vihorove, te je vrlo opasan za lađe i lađare kad ih na vodi zateče.

U jezeru živi dosta raznih riba: pastrva, jegulja, krap ili šaran, klijen, skobalj i ukljeva, kojom se vodi trguje i izvan zemlje. Riba se obično lovi: pritiskom, ošćima, udicama, koševima i gribom. Najznatniji su ribolovi: Bazagur, Ranj i Ploča, a ima i pomanjih.

Osim lađa po ovome jezeru još plove i pomanji parobrodi, a parabrodske stanice su : Plavnica, Vir i Skadar.

Ovo jezero pripada dvjema državama - pola Crnoj Gori a pola Turskoj. Crnogorsko Skadarsko jezero pripada trima našim nahijama: Zetskoj, Riječkoj i Crmničkoj.

U njemu su ostrova: Vranina, Lesendro, Grmožur, Kom, Odrinjska gora, Plać, Moračnik i Topal.

Putevi. Kroz ovu nahiju prolazi kolski put, koji spaja Podgoricu s Rijekom, Spužom, Danilovim Gradom i Plavnicom. Vodom se može ploviti po Skadarskome jezeru, koje spaja ovu nahiju sa Skadrom, Virom i Rijekom Crnojevića, još se može ploviti po rijeci Zeti i Morači; a konjanički put je vezuje s Vasojevićskom nahijom.

Znatna mjesta. Glavno je mjesto u ovoj nahiji Podgorica, koja se nalazi na utoku rijeke Ribnice u Moraču. Ono je najveća varoš u Crnoj Gori. Ima oko 6000 stanovnika. Novosagrađeni dio Podgorice zove se Mirkova varoš, u kojoj je načinjen spomenik velikome vojvodi Mirku Petroviću. U Podgorici su dvije pravoslavne crkve i jedna rimokatolička, nekoliko yamija, zemljodjelska škola, osnovna muška i ženska škola, mejtep, okružni i varoški sud, opštine, pošta, telegraf i čitaonica. Ovo je po trgovini prvo mjesto u državi. Oslobođeno je ispod Turaka 1879. godine. Ovdje se rodio veliki srpski vladar Nemanja.

Blizu Podgorice nalazi se knjažev dvorac Kruševac na desnoj obali rijeke Morače. Na Morači je čuveni Vezirov most. Na utoku rijeke Zete u Moraču nalaze se razvaline staroga grada Duklje.

Još su znatna mjesta: Lješkopolje, gdje je bila bitka između Đorđa i Staniše, braće Crnojevića: Srpska, gdje su Turci uhvatili vladiku Danila, kad je Zećanima osveštavao crkvu 1702. godine; Medun, grad u plemenu Kučima, kojega je osvojila naša vojska 1876. godine; Fundina, blizu Meduna, gdje je naša vojska potukla tursku 1876. godine; Ubli i Zatrijebač u Kučima, Golubovci u Zeti, Pelevbrijeg i Brskut u Bratonožićima imaju osnovne škole; Duga, stari manastir u Bratonožićima.

Podneblje. U ovoj nahiji je podneblje različito; po planinama je hladnije, a u ravnicama toplije - kad nema sjevernoga vjetra. U njoj uspijevaju razni usjevi, povrća i voća. U rijekama se nalazi čuvena pastrva, a u planinama razna divljač; od domaćih životinja gaje se: goveda, konjčad, ovce i koze. Gore su obrasle raznim šumskim drvećem.

Stanovništvo. U ovoj nahiji stanovnici su sve Srbi, ponajviše pravoslavne vjere, a ima ih nešto rimokatoličke i muhamedanske.

Zanima se obično zemljoradnjom i stočarstvom a, pored toga, trgovinom duvana, vina i stoke; bave se i ribolovom. Stanovnici imaju sasvim podesne i dobre uslove za život, koje još ne umiju upotrijebiti na svoju korist, ali se svakim danom sve više i više usavršavaju. Prema drugim nahijama stanovnici ove nahije najviše ljube zanate, koji i jesu najveće bogatstvo za narod.

Brdska nahija

Granice. Ova se nahija nalazi sjeverno od Zetske a u sredini Crne Gore: graniči se sa sjevera Nikšićskom nahijom, sa istoka Moračkom i Zetskom; sa juga zetskom i Katunskom i sa zapada opet Katunskom.

Plemena. Ova se nahija dijeli na dva velika plemena: Bjelopavlići i Piperi.

Planine. Najveće su planine u ovoj nahiji: Lebršnik, Prekornica, Maganik, Kamenik i Broćnik, a brda su: Velje i Malo brdo, gdje su bile mnoge bitke sa Turcima.

Ravnice. Ovom se nahijom pruža dugačka Bjelopavlićska ravnica kao i omanje Radovče i Kopilje.

Vode. Kroz Bjelopavlićsku ravnicu teče rijeka Zeta, koja izvire ispod brda Planinice, a postaje u okolini Nikšića; s desne strane ima pritoku rijeku Sušicu. Zeta utiče kod razvalina grada Duklje u Moraču.





Putevi. Kroz ovu nahiju načinjen je kolski put, koji je spaja sa Zetskom i Nikšićskom nahijom; ima i konjanički, kojim se ide u manastir Ostrog i drugi preko plemena Zagarača i Lješanske nahije za Rijeku.

Znatna mjesta. Glavno mjesto ove nahije jeste Danilovgrad, koji se nalazi na desnoj obali rijeke Zete, preko koje je načinjen veliki Mirkov most. U varoši je osnovna škola, opštinska uprava, telegraf i pošta. Druga je mala varošica Služ, u kome se nalazi glavna oružnica, osnovna. škola i crkva.

Još su znatna mjesta u ovoj nahiji: Ostrog, gdje se nalaze dva manastira: gornji i donji. U gornjem se nalaze mošti svetoga Vasilija, koji je taj manastir sazidao. Ostrog je sveto mjesto, gdje se osobito o Trojičinu danu skuplja mnogo poklonika od sve tri vjeroispovijedi srpske. U Os4trogu se bio zatvorio veliki vojvoda Mirko Petrović sa dvjesta junaka 1852. godine od navale turske, koja je bila odbijena. Od Ostroga do Spuža bilo je mnogo bojeva 1877. godine, koji se zovu Devet krvavih dana. Ždrebanik je manastir koga su sazidali Nemanjići. Ćelija Piperska isto manastir, koga je sazidao kaluđer sveti Stevan, gdje mu se i sad mošti nalaze. Martinići, gdje je pod upravom vladike Petra I odnijeta velika pobjeda nad Mahmut-pašom Bušatliom 1796. g.; Maljat u Martinićima, gdje je bio boj sa Turcima 1876. g.; Rogami u Piperima, gdje je naša vojska pobjedila tursku 1876. god.; Velje brdo, Kolovoz i Rasina Glavica znatni su zbog toga što su se na ovim mjestima događali mnogi bojevi sa Turcima. Na Orjoj Luci nalazi se knjažev dvorac.

Podneblje. U ovoj nahiji podneblje je po planinama hladno, a u ravnici je dosta toplo. Zemlja je dobra za obrađivanje i sijanje sviju usjeva, povrća i voća. Gaje se sve vrste domaćih životinja. Po planinama, koje su obrasle gustom šumom ima dosta divljači, a u rijekama ima dosta riba.

Stanovništvo. Narod se u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a pri tome i ribolovom. Trgovinom i zanatima bavi se vrlo malo, jer ljudi još nijesu shvatili njihovu važnost. Način je im življenja neudesan i prost, ali postepeno se - usavršava i poboljšava.

Vasojevićka nahija

Granice. Ova nahija zauzima istočni dio zemljišta Crne Gore, a graniči: sa sjevera Moračkom nahijom i Starom Srbijom; sa juga Albanijom i Zetskom nahijom i sa zapada Zetskom i Moračkom.

Plemena. Sva vasojevićska nahija broji se kao jedno veliko pleme Vasojevići, koje se oslobodilo ispod Turaka za vrijeme vlade knjaza Danila I. 1854. godine; dijeli se po zemljištu na ILijevu Rijeku, Nahiju i Polimlje.

Planine. U ovoj nahiji najveće su planine: Kom, koji nekim dijelom pripada i ovoj nahiji kao i Zetskoj, Sjekirica, Mokra planina i Zeletim.
Ravnice. U ovoj nahiji nema ravnica, ali joj zemljište nije krševito već je obraslo gustim šumama i travom.

Vode. Kroz ovu nahiju teku rijeke Tara i Lim, koje imaju poviše pritočica.

Putevi. Ovu nahiju veže s Podgoricom konjanički put, kojim se ide od Polimlja preko Andrijevice uz rijeku Taru, pa preko Vjetrnika.

Znatna mjesta. U ovoj nahiji znatna mjesta su: Andrijevica, varoš na utoku rijeke Zlorječice u Lim; ovdje je okružni sud, varoška urpava, crkva, osnovna škola, telegraf i pošta. Bojišta su: Bukova Poljana, gdje je bila bitka 1877. godine. Polimlje, ovdje su bile još znatnije bitke 1862. i 1879. godine; Previja i Bijeli Potok znatni su zbog bojeva u godini 1877.

Podneblje. U ovoj nahiji je podneblje negdje hladno a negdje toplo. Zemljište je sasvijem plodno i većijem dijelom može se topiti u vrijeme suše. Sva povrća i usjevi dobro rađaju. Od voća ima najviše jabuka i šljiva. Od domaćih životinja gaje se: goveda, konji, dobre ovce i koze. U šumama ima dosta međeda i srna a ima i druge divljači. Zemljište je obraslo dobro raznim šumskim drvećem.

Stanovništvo. Narod se u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a trgovina i zanati ne napreduju kako bi mogli. Domaće uređenje trebalo bi da je mnogo bolje.

Moračka nahija

Granice. Moračka nahija leži sjeverozapadno od vasojevićske i graniči: sa sjevera Nikšićskom nahijom i Hercegovinom, sa istoka Starom Srbijom i Vasojevićskom nahijom; sa juga Vasojevićskom, Zetskom i Brdskom, a sa zapada Brdskom i Nikšićskom.

Plemena. U ovoj su nahiji plemena, Donja Morača, Gornja Morača, Rovci i Kolašin, koji čini zasebni kolašinski okrug.

Planine. Najveće planine u ovoj nahiji su : Sinjavina, najprostranija planina u Crnoj Gori, koja se proteže od Durmitora do izvora Tare. U njoj su najbolja ovčija pasišta i najveći joj je vis Jablanov vrh od 2.168 metara. Bjelasica, Somina planina i Lola.

Ravnice. U ovoj nahiji je ravnica: Kolašinska visoravan. Ima još omanjih ravnica, ali su vrlo male pa se ne mogu ni svrstati u ravnice.

Vode. Kroz ovu nahiju teku ove rijeke: Morača, koja navire ispod Javorja planine; Tara, koja navire ispod Koma. Obije ove rijeke imaju više pritoka. jezera su: Biogradsko i Kapetanovo.

Putevi. Ovu nahiju samo konjanički putovi spajaju sa drugim. Najglavniji je od Kolašina, koji ide na Matuševo, te je spaja s Andrijevicom i Podgoricom.

Znatna mjesta. U ovoj nahiji glavno je mjesto Kolašin, trgovačka varoš, koja se nalazi na utoku rijeke Svinjače u Taru. Ovdje se nalazi osnovna škola, crkva, okružni sud, varoška uprava, pošta i telegraf.

U Donjoj Morači nalazi se manastir Morača, kojega je sazidao Stevan Vukan Nemanja 1248. godine. U njemu se nalazi osnovna škola. Iznad manastira ističe izvor, koji sa pedeset metara visine pada u Moraču. Ovo je najljepši vodopad u Crnoj Gori. Oko manastira bilo je mnogo bojeva s Turcima. Znatan je bio boj 1877. godine, u kom su Turci bili strašno potučeni. Gornja Morača, znatna je što je u njoj bila bitka 1820. godine s Turcima, gdje su neprijatelji bili potučeni. Polje, selo u Gornjoj Morači s crkvom i osnovnom školom. Polja, u kolašinskom okrugu, gdje se nalazi crkva i škola. Lipovo isto u kolašinskom okrugu, gdje je bila bitka 1872. godine.

Podneblje. U ovoj je nahiji podneblje po planinama vrlo studeno, a oko rijeke Morače toplije i blaže. Planine su obrasle: borom, jasenom, dubom i drugim drvećem. Gaji se mnogo domaćih životinja. Od divljači ima: srna, divokoza, međeda, divljih veprova, vukova i drugih. Od voća uspijeva jabuka, šljiva, orah i kruška. Siju se razni usjevi i povrća.

Stanovništvo. Narod se u ovoj nahiji zanima najviše stočarstvom i zemljoradnjom, a ponešto i trgovinom. Kao i po drugim nekim nahijama tako i u ovoj ljudi žive neuređeno, premda imaju dobre uslove za življenje. Kad bi ova nahija imala dobre zanatlije, a osobito drvodjelje, narod bi se mnogo koristio, pošto ima izobilja šume.

Nikšićka nahija

Granice. Ova nahija zahvata sjeverni dio Crne Gore, a graniči: sa sjevera Hercegovinom; sa istoka Brdskom i Moračkom nahijom; sa juga Brdskom i Katunskom, a sa zapada Hercegovinom.

Plemena. U ovoj su nahiji plemena: Nikšićska župa, Lukovo, Drobnjaci, Uskoci, Jezera, Šaranci, Piva, Banjani, Rudine, Golija i Trepča.

Planine. U ovoj su nahiji najviše planine: Durmitor, najviša između sviju crnogorskih planina, a zauzima veliki dio prostora između Pive i Tare. Najviši mu je vrh Bobotov kuk visok 2485 metara; Pirlitor, Sinjavina, Javorje, Golija, Somina, Njegoš, Duga, Vojnik i Volujak.

Ravnice. Najglavnija su ravnice u ovoj nahiji: Nikšićsko i Župsko polje. Visoravni su: Jezero, Goransko, Pivske planine, Brezna, Crkvice, Sinjavina i Lukavica.

Vode. Kroz ovu nahiju teče rijeka Piva, koja postaje od Tušine, Bukovice i Komarnice; Zeta, koja teče kroz Nikšićsko polje, ponire više, a izvire niže Planinice, a jezera su: Crno, Riblje, Zeleno, Krupac i Trnovsko. Piva i Tara se sastavljaju kod Šćepan-polja i čine rijeku Drinu, koja počinje od naše granice teći.

Putevi. Ova je nahija spojena - od Nikšića - kolskim putem s Brdskom nahijom; konjanička puta: ima i tri: jedan ide preko Grahova, drugi preko Lukova, Drobnjaka, Jezera, pokraj Pirlitora za Taru i treći uz Dugu za Gacko.

Znatna mjesta. Glavno je mjesto u ovoj nahiji varoš Nikšić, koji se zove i Onogošt. U njemu je uprava cijele nahije, okruži sud, varoška uprava, crkva, osnovna muška i ženska škola, čitaonica, pošta i telegraf. U gornjem nikšićskom polju nalazi se pilara za izrađivanje dasaka a u donjem - Carev most na rijeci Zeti posvećen ruskome caru Aleksandru III. Nikšić je oslobođen ispod Turaka 1877. godine. U ovoj su nahiji još dvije male varošice: Šavnik pokraj rijeke Šavnika, i Žabljak u Jezerima - - imaju osnovne škole. Goransko, Crkvice i Velimje - imaju također osnovne škole.

U ovoj su nahiji pet manastira: Kosijerevo, manastir u kome se nalaze mošti svetoga Arsenija; Pivski; Dobrilovina u Šarancima, koga su gradili Nemanjići; Bijela i Podmalinsko u Drobnjacima.

Duga, veliki klanac, u kome su se mnogo puta tukli Srbi sa Turcima; u njoj su bile jake turske tvrđave. Vuči do u plemenu Banjanima, najznatnije bojište u ovoj nahiji, gdje su Turci bili strašno potučeni 1876. godine.

Mletičak u Drobnjacima, gdje je poginuo Smail-aga Čengić 1836. godine. Borova glava blizu Mletička, gdje je bio žestoki boj sa Turcima.

Podneblje. U ovoj nahiji je podneblje vrlo hladno. Od usjeva sije se: pšenica, raž, ječam, elda, kukuruz i dugi. Voća ima samo u toplijim krajevima ove nahije. Planine su obrasle raznim drvećem, u kojima se može naći: međeda, divljih veprova, vukova, srna i divokoza; a od domaćih su na glasu: ovce, goveda i konji.

Stanovništvo. Narod se u ovoj nahiji zanima osobito stočarstvom i zemljoradnjom, a ponešto i trgovinom domaćim životinjama, vunom i duvanom. Ljudi su razvijeni i zdravi, ali im nije način života još uređen kako bi trebalo i koliko bi mogli.

Kratki pregled Knjaževine Crne Gore

Granice. Vidjeli smo, da svaka nahija ima svoje granice, koje je dijele od drugih nahija; tako isto i naša domovina Crna Gora ima svoje granice, koje je dijele od drugih srpskih pokrajina. Sa sjevera graniči rijekom Tarom, koja je razdvaja od Hercegovine; sa istoka Starom Srbijom; sa juga: Albanijom, Jadranskim morem i Bokom Kotorskom i sa zapada Hercegovinom, Bokom Kotorskom i Jadranskim morem.

Dužina granice, svuda unaokolo cijele države, iznosi oko 600 kilometara; a veličina države oko 10.000 kvadratnih kilometara.

Podjela. Crna Gora se dijeli na deset nahija, koje se zovu: Kotunska, Riječka, Crmnička, Primorska, Lješanska, Zetska, Brdska, Vasojevićska, Moračka i Nikšićska. Nahije se dijele na plemena, a plemena na bratstva. Ova plemenska podjela između sviju Slovena, još se zadržava, samo kod nas Srba u Crnoj Gori.

Podneblje. U Crnoj Gori je podneblje dvojako. Po planinskim mjestima na sjeveru zimi je sasvim hladno, a na jugu pokraj Jadranskoga mora, Skadarskoga jezera i nekih rijeka dosta je toplo i umjereno podneblje. Ljeti je po planinama prijatno hladno, a pokraj mora i nekih rijeka suviše vruće. U Crnoj Gori duvaju razni vjetrovi: grbin sa zapada, gornjak sa sjevera, istočnjak i južnjak. Zemljište je dosta krševito, ali ima i ravnica, u kojima mogu uspijevati svi usjevi, voća i povrća. Neke su planine i predjeli obrasli gustom šumom a ima ih dosta koji su sasvim goli. Gaji se poznata domaća stoka. U šumi ima razne divljači a u rijekama i jezerima razne ribe.

Narod. U Crnoj Gori žive sve sami čisti i pravi Srbi, koji govore srpskim jezikom, a ima ih na 300.000 stanovnika. Većinom su pravoslavne vjere, a ima nešto malo rimokatoličke i muhamedanske vjere, ali treba znati da smo svi srpskoga porijekla i srpske narodnosti. Narod se obično zanima zemljoradnjom i stočarstvom a ponešto ribolovom, trgovinom i zanatima sasvim malo, koji su kao najvažniji uslovi za življenje i izvori za narpedak i blagostanje

Škole. U Crnoj Gori mora svako dijete, ma koje vjere bilo, svršiti osnovnu školu, koja se uči četiri goldine. Osim osnovnih škola, muških i ženskih ima u državi još: polugimnazija, zemljodjelska škola, bogoslovsko-učiteljska i viša ženska škola.

Vojska. U Crnoj Gori je vojska narodna, a glavni joj je zapovjednik knjaz. Svaki naš državljanin mora biti vojnik, da brani svoju domovinu kad bude potreba i kad reče vladar. Ništa nije ljepše nego biti vojnik - branič svoje mile domovine.

Uprava. Crnom Gorom vlada i upravlja knjaz Nikola I, iz slavne srpske porodice Petrović Njegoš. Pomoćnici su mu: državni savjet i ministri. Ministarstva ima pet: Unutrašnjih djela, Prosvjete, Pravde, Spoljašnjih djela, Vojno i Finansije. Pod ministarstvo unutrašnjih djela spadaju još Uprava Pomorstva i Uprava Građevina.

Da bi se narodu dijelila pravda kako treba, ustanovljeni su sudovi svuda po državi: po selima kmetovi, po plemenima kapetani, a po nekim većim mjestima okružni sudovi, i veliki sud na Cetinju.

Pravoslavnom crkvom upravlja - Mitropolit; rimokatoličkom - prabiskup, a muhamedanskom - muftija. Sva tri upravljaju u dogovoru sa vladom crnogorskom.

Cijelom državnom upravom rukovodi i upravlja knjaz-gospodar.

Osim Crne Gore ima još srpskih zemalja, u kojima žive naša braća Srbi. Neki su, kao mi slobodni, a neki nijesu, nego su pod tuđinom.

Svaki Srbin u Crnoj Gori dužan je poznati i ljubiti svoju cjelokupnu domovinu - sve srpske zemlje, u kojima žive naša oslobođena i neoslobođena braća Srbi. Nijedan Srbin i Srpkinja, ma koje vjere bili, ne smiju požaliti ni život za opštu srpsku slobodu, dobro i blagostanje. Treba da je brat mio, koje vjere bio, jer teško bratu bez brata.






Komentari čitalaca                                                                       >> POŠALJITE SVOJ KOMENTAR <<
INTERNET NOVINE SERBSKE ne odgovaraju za sadržaj objavljenih komentara. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije INTERNET NOVINE SERBSKE.

mark   (95.155.***) 19093
   8/3/2013 15:15:15
veću gomilu gluposti odavno ne čitah
19093
aleksandar   (87.250.47.***) 5343
   22/5/2008 19:57:21
bre crnogorci sto se ljutite, ovo se ucilo u vasim skolama a ne kod nas
5343
PODGORICANIN   (83.248.135.***) 2987
   10/11/2007 13:30:01
"SVOJE VOLIM, TUDJE POSTUJEM"; KOME SE NE SVIDJA, NEKA MI SE PAZI, KO NA MOJE NAGAZI!
2987
crnogorac   (195.66.191.***) 2986
   10/11/2007 00:53:58
koja je vama banja u glavu, kad zivite u ovakvim iluzijama.... hahaha, presmijah se dok sam citao ove viceve...
2986
momobogetic@yahoo.de   (217.232.194.***) 1726
   7/6/2007 17:17:59
SAMO VAS KOMENTAR NA KOMENTARU JE DOKAZ KOLIKO VI POSTUJETE RIJEC NEKOG KO JE DRUGOG MISLJENJA. BRACO SRBI TO JE STIL MILOSEVICA I HITLERA. !!!!
1726
izmedju
INFO
objavljeno Objavljeno
    10/3/2006
autor Autor
    Đuro Popović i Jovan Roganović
izvor Izvor
    www.srpskapolitika.com

Komentari čitalaca

stampa Verzija za štampu
posalji Pošaljite članak

cirilica Ћирилична верзија (beta)

arhiva Arhiva
Putopisi rss
<- prethodni članak
     naredni članak ->
Bookmark and Share
OD ISTOG AUTORA

POSLEDNJIH 10 NASLOVA

Malesevici
Opanci.com
Sminker.rs
NadjiRestoran.com
Imovina.net
Kosovo-Metohija
Srpska analitika
Srpska politika
Novine Toronto
Centar za samostalni zivot invalida
Opstinsko drustvo za borbu protiv raka Sombor
Restoran za venčanja Atos
Izmedju
Vila Zlatibor
Veceras u dijaspori
Srpski manastiri
Trazimo rodjake i prijatelje
knjigovodstvo
Internet Riznica Serbska
Balkanski sanovnik - iPad iPhone aplikacija
Powered by: < Linkmedia >
RSS

Web Stats
ISSN 1452-3922 | © 2001-2012
Srpska Dijaspora