Može li filozofija biti praktična?

37

19884300_1231591303652823_7203535915112676539_n

Može li filozofija biti praktična?

Sve češće postavljamo pitanje “kako” dok se malo ko pita o onome “zašto”.
Razumno razmišljanje prosto nalaže da kad bismo znali zašto nešto činimo lakše bi nam bilo da nađemo i način za realizaciju određenog plana. U suprotnom, ako to ne znamo, šta nam onda vrijedi sva pragmatičnost?
Filozofiju ljudi najčešće zamišljaju kao nešto apstraktno, kao oblast koja se bavi onim transcendentnim, što je i razumljivo samo donekle, jer se metafizika bavi pitanjima prvih počela i bitka. Dok proučavanje filozofskih oblasti kao što su etika ili politička filozofija imaju taj praktični element.
Ne bih htio da ontološka i metafizička pitanja nazovem praktičnim pitanjima, ali želim samo da napomenem to da baveći se tim pitanjima, mi ustvari želimo da saznamo šta je istina, šta je ispravno, prema tome i kako treba da živimo.
Tu se vidi kako vrlo lako možemo preko etike završiti u ontologiji.
Jedno od osnovnih Sokratovih pitanja je kako treba da živim?
U samom nazivu riječi filozofija od grčkog philo-sophia što znači ljubav prema mudrosti već imamo nagovještaj njenog značenja.
Ljudima je teško da promijene svoje životne navike, posebno one loše, da se otrgnu od poroka i raznih strasti. U Svetom pismu piše veći je gospodar od svog srca nego onaj ko osvoji grad, e tu se odvija najveća bitka. Navikli smo u modernom vremenu da imamo brzo rješenje za sve probleme, da imamo sintetičke lijekove koji ne liječe bolest već samo suzbijaju simptome.
U Antičkom periodu ljekar je imao i neku ulogu savjetnika, podučavajući vas da zdravo živite i da se oslobodite loših navika. Preventivno djelovanje bi vas zaštitilo od potencijalnih rizika.
Navešću još jedan primjer o tome kakva je praktičnost filozofije. Naime, učitelj velikog junaka i vojskovođe Aleksandra Velikog, bio je Aristotel slobodno mogu reći prvi naučnik i jedan od najvećih mislilaca ikad. Aristotel je pustio da njegovo djelo govori kroz Aleksandra, cara svih careva.
Čitav naš život obilježen je nizom naših odluka, proces konstantnog opredjeljivanja.
Ako se mi ne budemo bavili sobom, neko drugi će se baviti nama.
U novijoj istoriji primjer praktičnog filozofa, a uz to političara i moglo bi se reći vladara, vidimo u bivšem premijeru Srbije Zoranu Đinđiću. On je imao običaj da kaže “ako kreneš u preticanje dodaj gas”. To je samo jedan od njegovih citata, a svojim djelovanjem i stvaralačkim radom je osvjedočio praktičnost filozofije u realnom životu.
Ne želim da govorim o sofizmu i manipulatorskim stranama filozofije i njenim mogućnostima.
O njenom potencijalu da zavodi i radi ono što mi želimo i kako želimo, da oblikuje ljudske duše.
Upravo iz etičkih razloga, ili možda pak, cilj opravdava sredstva?
Ostavljam to za drugi put…

autor: Ivan Petković

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here